Dosta smo sjedili na podu, sad sjedimo u Skupštini

Zar to nisu oni iz Varšavske? – Da, da, oni Zeleni što se bune protiv Horvatinčića... Kažu da su aktivisti. A što će sad oni u politici?”

Bili su to prvi komentari kada je prije nekoliko mjeseci, ususret lokalnim izborima, svoj program predstavila politička platforma „Zagreb je NAŠ!”. Najavili su tada borbu za mjesto gradonačelnika Zagreba te za Gradsku skupštinu, vijeća gradskih četvrti i mjesne odbore, ali i borbu protiv skepse birača koja se često javi prema novim igračima na političkoj sceni. Danas, ni pet mjeseci nakon prvog predstavljanja programa, „Zagreb je NAŠ!” skupštinska je stranka koja je s koalicijskim partnerima osvojila čak četiri mjesta u zagrebačkoj Skupštini. Kako su od „nekih aktivista” došli do stranke za koju se govori da je predstavnik nove ljevice u Hrvatskoj, razgovarali smo s Tomislavom Tomaševićem i Danijelom Dolenec, koji su među osnivačima platforme.

Nadmašili sva očekivanja

– Dosta smo sjedili na podu, sad sjedimo u Skupštini i tamo se borimo za promjene. Borili smo se na ulici s ljudima od Savice do Kamenskog, od Varšavske do Jakuševca, a odsad ćemo se boriti i kroz institucije vlasti. Ideje su nam i dalje iste. Vjerujemo da Zagreb ne pripada gradskim šerifima poput Bandića ni tajkunima poput Horvatinčića i Todorića, nego svim ljudima koji u gradu žive – govori Tomislav Tomašević te dodaje kako je platforma nastala baš kroz niz borbi protiv brojnih ekonomskih, društvenih i ekoloških nepravdi kojima se svakog dana može svjedočiti u Zagrebu. Želja im je, kaže, pružiti otpor klijentelističkoj i korumpiranoj politici na lokalnoj razini, bez ikakvih ideja i sadržaja. U izgradnju platforme krenulo je nekoliko stotina ljudi potpuno različitih profila, ali sa sličnim idejama, a svaki ih je dan podržavalo sve više i više Zagrepčana. Rezultat je, osim četiri mjesta u Skupštini, i 21 vijećnik i vijećnica u gradskim četvrtima te njih još 47 u mjesnim odborima. Glasove su osvojili u koaliciji sa strankama Nova ljevica, ORaH, Radnička fronta i Za Grad, već postojećim strankama koje su pozvali na suradnju. U Skupštini sad kao članovi novoosnovanog Kluba zastupnika lijevog bloka sjede Tomislav Tomašević uime „Zagreb je NAŠ!”, Iva Kvakić iz stranke Za grad, Mate Kapović iz Radničke fronte te Rada Borić iz Nove ljevice.

Na pitanje jesu li i oni dio trenda koji se mogao primijetiti na ovim izborima, a koji podrazumijeva stupanje na scenu malih i novih stranaka pa čak i nestranačkih pojedinaca, Danijela Dolenec kaže kako je to nešto što se već neko vrijeme očekuje.

– Velike se stranke nalaze na trusnom terenu, s tim da to više vrijedi za SDP nego za HDZ. Javljaju se novi akteri, kako na nacionalnoj tako i na lokalnoj razini, jer je činjenica da su birači zasićeni stalno istim porukama i licima. To je s jedne strane svojevrsna prilika, ali mi smo svjesni da tu inicijalnu prednost „novoga“ nije lako transformirati u stvarni i trajni utjecaj. Prilike su povoljne za proboj, ali to ne znači da novim akterima ne predstoji puno posla da postanu ozbiljni izazivači – ističe Dolenec, no daje i znakovit podatak da do ovih izbora u zagrebačku Skupštinu nikad nije uspjela ući niti jedna prava zelena stranka ni stranka ljevija od SDP-a, a „Zagreb je NAŠ!” je i jedno i drugo. Također ističe da treba biti oprezan što neke stranke predstavljaju kao “novo”, jer smatra da se većinom radi o pakiranju starog vina u nove boce, a primjer je sadašnja situacija u SDP-u i HNS-u. Danijela Dolenec pritom ponavlja svoje tvrdnje koje je već više puta iznijela, o idejno potpuno pogubljenom SDP-u.

– SDP slabo zastupa birače ljevice u Hrvatskoj i smatram da je zapravo odustao od starih lijevih vrijednosti, a kamoli da je izgradio suvremene lijeve vrijednosti – kaže Dolenec koja je za ljevicu u Hrvatskoj ustvrdila da anemična i nemoćna. No, dodaje i kako sada konačno lijevi birači imaju za koga glasati.

Danijela Dolenec inače je docentica na Odsjeku za komparativnu politiku zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti, a za sebe kaže da pripada modernoj generaciji znanstvenika, ali i aktivista. Doktorat iz politologije obranila je u Centru za komparativne i međunarodne studije pri sveučilištu ETH Zürich, usavršavala se na London School of Economics and Political Science, te kao Fulbrightova stipendistica i na Harvardu. Područje znanstvenog interesa su joj europski politički sustavi i suvremeni društveni pokreti tako da situaciju u Hrvatskoj uspoređuje i s ostalim državama te zaključuje da se nalazimo u vremenu u kojem socijaldemokratske stranke fundamentalno propituju svoj program, ciljeve i vodstvo. Pritom smatra da je problem što lijeve ideje, posebice u Hrvatskoj, često imaju negativne konotacije zbog prošlih vremena.

– Ljevica kod nas nosi teret jugonostalgije i zato je jedna od naših ključnih zadaća povezati program ljevice s budućnošću. Ljevica je diljem Europe predugo bila u defenzivi te se iscrpila u nostalgiji za prošlošću – objašnjava Dolenec, koja smatra da „Zagreb je NAŠ!“ vodi k obnovi i mobilizaciji na ljevici.

Bandić manipulira građanima

Ipak, Tomislav Tomašević dodaje kako treba pričekati još neko vrijeme dok „Zagreb je NAŠ!” ne počne djelovati na nacionalnoj razini.

– Tek su završili lokalni izbori i sada nam je prioritet Zagreb. Gradimo političku organizaciju po kvartovima zajedno s drugim strankama u koaliciji i radimo na mehanizmima sudjelovanja građana u našem političkom radu i povezivanju građana s našim vijećnicima. Nije isključeno da ćemo ići i na nacionalne izbore, ali o tome hoćemo li, kako i kada, odlučit ćemo unutar platforme, s partnerskim strankama, ali i s inicijativama iz drugih gradova – objašnjava Tomašević, koji radi kao programski voditelj u Institutu za političku ekologiju. Istraživački se bavi javnim i zajedničkim dobrima, demokratizacijom javnih usluga i ekološkom pravdom, a u posljednjih 20-ak godina aktivistički je djelovao u zaštiti okoliša, problemima mladih i urbanom razvoju. Bio je predsjednik Zelene akcije i Mreže mladih Hrvatske te je suosnivač Prava na grad. Završio je magisterij politologije u Zagrebu te magisterij okoliša, društva i razvoja na Cambridgeu. Sada i kao vijećnik u Skupštini ima jasnu viziju za kakav se Zagreb bori.

– Prije svega, želimo unaprijediti i demokratizirati komunalne usluge u Zagrebu kao što su gospodarenje otpadom, javni prijevoz, vodoopskrba i odvodnja... Kvaliteta i pristup komunalnim uslugama ključni su za kvalitetu života većine ljudi koji žive u gradu, a brojna istraživanja iz iskustva mnogih europskih gradova pokazuju da privatizacija komunalnih usluga u pravilu dovodi do povećanja cijene usluge i pogoršanja kvalitete usluge – kaže Tomašević te ističe primjer poskupljenja cijene vode za kućanstva u Zagrebu. U posljednjih 16 godina cijena se povećala tri puta, a smatra kako je razlog što građani zbog štetnih ugovora plaćaju čak 32 milijuna kuna mjesečno dvama privatnim poduzećima koja pružaju uslugu pročišćavanja otpadnih voda. Također, tu je i primjer bacanja 150 milijuna kuna godišnje na Jakuševec jer Zagreb, za razliku od drugih europskih metropola, nema sustav odvojenog prikupljanja otpada na kućnom pragu.

– Komunalne usluge poskupljuju jer se sve preplaćuje, a zajednički novac građana prelijeva u džepove kumova i prijatelja. Postoje istraživanja koja pokazuju da su Grad Zagreb i Zagrebački holding u posljednjih šest godina u postupcima javnih nabava čak 45 posto vrijednosti poslova sklopili direktnom pogodbom ili na temelju samo jedne ponude. To je rezultiralo društvenim gubitkom zbog preplaćenih poslova koji je procijenjen na ukupno 2 milijarde i 123 milijuna kuna, što je gotovo trećina jednog cijelog godišnjeg proračuna Grada Zagreba – govori Tomašević, koji se u svojim javnim istupima već iskazao kao žestok kritičar gradonačelnika Milana Bandića pa je tako tijekom cijele kampanje ponavljao da je Bandić uvjerio dobar dio javnosti da je za malo novca izgradio puno, a zapravo je za puno novca izgradio malo. Zato je „Zagreb je NAŠ!” u predizbornoj kampanji jasno odredio da ne dolazi u obzir koaliranje s Bandićem kao ni sa strankama desnice.

– Za razliku od drugih političkih stranaka, mi se svojih predizbornih obećanja držimo i u Skupštini i u vijećima gradskih četvrti i mjesnih odbora. Bit ćemo žestoka opozicija koaliciji Bandić – HDZ – Esih, a kad je riječ o mjesnoj samoupravi, javno smo objavili upute vijećnicima da mogu podržati izbor predsjednika, a time i konstituiranje vijeća, ako dolaze iz SDP-ove koalicije ili koalicije Sandre Švaljek – napominje Tomašević te kritizira već prvi potez „koalicije na vlasti”.

Nametati nove teme

Zamjera im što se, uz sve druge egzistencijalne probleme, bave pitanjem imena Trga maršala Tita.

– Ovu temu je, na žalost, uspješno nametnula ekstremna desnica. Mi ćemo se rukama i nogama boriti da nametnemo drugačije teme i predložimo rješenja koja će popraviti kvalitetu života za većinu ljudi koji žive u Zagrebu – kaže Tomašević te dodaje kako mu je ipak jasno zašto su Esih i Bandić ušli u koaliciju.

– Bandić je u kampanji uvjeravao birače da će se o izmjeni imena Trga odlučiti na referendumu, a Esih je uvjeravala birače da neće koalirati u Skupštini s Bandićem. Izgleda da su prirodni politički saveznici jer su oboje odmah nakon izbora prekršili svoja predizborna obećanja. Toliko o vjerodostojnosti! – oštar je Tomašević, koji napominje kako će Klub zastupnika lijevog bloka glasati protiv izmjene imena Trga jer smatra da je namjera ekstremne desnice negirati antifašističku povijesti Zagreba koju simbolizira ime Trga.

Iako se na manje, lijevo orijentirane stranke, često gleda kao na buntovne, radikalne i „one koje su protiv svega” a da pritom ne daju konstruktivne prijedloge, Danijela Dolenec smatra kako to nikako ne vrijedi za „Zagreb je NAŠ!” jer je kod njih sasvim jasno protiv čega su, ali i za što se zalažu.

– Mi smo u kampanju unijeli jako puno sadržaja i uspješno nametnuli teme o kojima se u kampanji najviše govorilo – od modela za oblikovanje parkova poput onog na Savici, preko rješavanja problema Jakuševca do ubrzanja i proširenja tramvajske mreže  i financiranja rekreativnog sporta umjesto Dinama. Osim toga, istakli smo se i po tome što afirmiramo rodnu ravnopravnost kao jedan od ključnih principa po kojima suvremena ljevica mora biti drugačija od one u 20. stoljeću – poručuje Dolenec te dodaje kako unatoč stereotipima u politici može i mora funkcionirati aktivizam. Njima je izvor inspiracije iskustvo koje ima Platforma Barcelona en Comu, koja je osvojila vlast na lokalnim izborima 2015., a nazvala je svoj pristup bavljenja politikom „jednom nogom u institucijama, drugom na ulici“.

– Aktivistički pritisak na institucije smatramo nužnim i nezamjenjivim, ali dio europske ljevice se, s obzirom na svoju objektivno slabu poziciju, pomirio s izvaninstitucijskim djelovanjem, čak bih se usudila reći da se samomarginalizira. Ljevica mora biti puno ambicioznija u svom političkom programu i djelovanju, a to nije moguće bez ulaska u institucije. No, važno je pritom „otvoriti“ te institucije, hakirati im kod tako da se ljudima omoguće nove prilike za uključivanje i suodlučivanje – kaže Dolenec, a napominje i kako se upravo zato njihov program temelji na širokoj mobilizaciji i procesima uključivanja građana u političke procese.

Dati priliku ljudima

– Ono što našu političku platformu fundamentalno razlikuje od ostalih političkih aktera jest povjerenje u demokratski princip suodlučivanja. Naše su političke elite samo deklaratorno demokratične. „Kao”, zalažu se za demokraciju, ali istovremeno tvrde da naši sugrađani tobože nisu dovoljno politički „pismeni“, da ih treba najprije informirati i odgajati, pa im tek u nekoj apstraktnoj budućnosti dati više prostora za suodlučivanje. Naša je pozicija upravo suprotna; smatramo da, kad ljudima otvorite kanale da se uključe tamo gdje njihovo odlučivanje ima stvarne učinke na njihov život, oni te prilike i koriste, onda se informiraju i time se podiže njihova politička kompetentnost. Treba ljudima dati priliku za djelovanje, jer iz toga proizlazi jačanje političke kompetentnosti i razvoj demokratske političke kulture – zaključuje Dolenec te kaže da ne treba pisati programe kao što to rade političke elite, tako da se skupi šačica stručnjaka i naruči anketa javnog mnijenja. Programe, suprotno tome, treba stvarati u suradnji sa zainteresiranom javnošću i građanima.

– Upravo smo zato mi krenuli od lokalne razine kako bismo u svoju političku organizaciju, u njen DNK, ugradili principe otvorenosti i participativnosti – poručuju Dolenec i Tomašević.