Kako je poražavajuće čuti da je zdrava, poželjna i od svih stručnjaka preporučana mediteranska prehrana bogata ribom i maslinovim uljem odbačena baš u mediteranskim zemljama! Europska inicijativa praćenja debljine u djece u 38 zemalja govori da najviše debele djece ima baš u Španjolskoj, Grčkoj, Italiji, Malti i Hrvatskoj. Dječaci u tim zemljama deblji su od djevojčica, mada ni one nisu vitke kao nekada. Stručnjaci kažu da je to zato što se djeci ondje više dopušta da jedu energetski bogatu, a nutritivno siromašnu procesuiranu hranu s puno kalorija.
Jučer predstavljeno hrvatsko istraživanje pokazalo je da smo u tom mediteranskom trendu: imamo 35 posto djece s prekomjernom tjelesnom težinom i debljinom, odličnim preduvjetima za debljinu u odrasloj dobi, kardiovaskularne bolesti, dijabetes i brojne druge nevesele posljedice za zdravlje. Kažemo li da smo prije 15 godina imali 20 posto djece s viškom kila te kako manje od 15% roditelja kaže da je svjesno problema prekomjerne težine kod djece, vidljivo je kako zatvaramo oči pred tim rastućim javnozdravstvenim problemom. Portugal, recimo, nije zatvarao oči pa su u deset godina ozbiljnom nacionalnom intervencijom trend preokrenuli u svoju korist te zaustavili širenje debljine među djecom. Zato i nisu u društvu s ostalim mediteranskim zemljama. Hrvatska ima programa s ciljem širenja zdravih navika, izdvaja se tu i neki novac, ali ne shvaćamo to kao ozbiljan problem. Primarna zdravstvena zaštita bilježi tek 0,1 posto djece s prekomjernom težinom, a u školama prodaju i gazirana i energetska pića. Nikako da osvijestimo važnost prevencije, koja je u slučaju zdravih životnih navika djece, baš kako je rekla dr. Antoinette Kaić-Rak, ekonomsko ulaganje jer je riječ o budućim radnicima koji će nositi ovo društvo. Ako pak ne zaustavimo ovu suvremenu bolest, naša će djeca odrasla na tonama šećera i soli, piljeći pasivno u gadgete koje smo im velikodušno nakupovali, živjeti kraće nego mi.