Epidemiju pretilosti, a s njome i bolesti povezane s prekomjernim unosim šećera, Britanci od ovoga tjedna obuzdavaju posebnim “porezom na šećer”. Na svako bezalkoholno piće s više od 5 grama šećera na sto mililitara proizvođači bezalkoholnih pića plaćaju 18 penija (0,21 euro) po litri, a za više od 8 grama 24 penija, čime će se godišnje u državni proračun sliti oko 2 milijarde kuna (240 mil. funti), koje će se uložiti u sportske objekte i školske kuhinje.
Britanska mladež godišnje samo zašećerenih napitaka popije punu kadu. No uz stručnjake koji u porezu po uzoru na Francusku, Mađarsku ili Meksiko vide efikasnu mjeru te trendove koji su i prije ovakvih “penala” Coca-Colu, Britvico, Lidl, Tesco, Nestle... tjerali na brze reakcije i najave postupnih smanjenja šećera barem u dijelu svojih napitaka, britanska je vlada optimistična.
Paze na potrošače
U Hrvatskoj, u kojoj čak 35% djece od osam i devet godina ima problem s viškom kilograma, o “slatkim” porezima razgovaraju od prigode do prigode pa smo jučer ostali uskraćeni za stav Ministarstva zdravstva.
HGK daje prednost širenju svijesti o zdravom načinu življenja i prehrane, dok iz HUP-ove Koordinacije proizvođača hrane i pića poručuju da oni već godinama poduzimaju mjere i aktivnosti za rješavanje rastućeg problema pretilosti i potrošačima nude sve širi izbor proizvoda s manje šećera i kalorija. Milka Kosanović, direktorica odnosa s članstvom, smatra da je prevencija puno djelotvornija od represije. Iskustva nekih zemalja potvrdila su da porezi nisu riješili problem pretilosti, ali negativno su utjecali na prehrambenu industriju i gospodarstvo te dodatno pogoršali socijalni status siromašnijih građana koji najveći dio primanja odvajaju za hranu.
Danci odustali od poreza
Danska je tako odustala od poreza na šećere i masti, dok je u Meksiku nakon poreza na šećer dnevni energetski unos smanjen tek za 6-10 kalorija, a istodobno su izgubljeni deseci tisuća radnih mjesta.
Iz Stanić Beveragesa kažu da uvođenje poreza logično poskupljuje sam proizvod i proces njegova nastajanja što nije olakotna okolnost ni za proizvođača ni za potrošače. No kako je u fokusu tvrtke brend Juicy sokova bez dodanih šećera te inovativni proizvodi, potencijalno uvođenje dodatnog poreza na šećer njih ne bi pogodilo.
Andrea Gross-Bošković, direktorica HAH-a, kaže da su prošlotjedni rezultati istraživanja o prehrambenim navikama odraslih Hrvata pokazali da zaslađenih napitaka unesemo u prosjeku 27 g/dan, a vode iz slavine daleko više, oko 1118 g/dan.
– Usporedbom te dvije prosječne vrijednosti, ako ih promatramo kao unos pojedinačne namirnice, a ne kroz unos šećera, možemo vidjeti da za uvođenje poreza na zaslađena bezalkoholna pića nema opravdanja – rekla je Gross-Bošković.
A u sve proizvode gurate šećer.Kako sam se odrekla šećera tražžim proizvode sa fruktozom,sukralozom,stevijom,maltitolom i sl...Prije je bilo puno više,a sada ništa osim u Mulleru.Glukoza,dekstroza i saharoza se trpaju u sve mesne proizvode pa čak i kulen,pasiranu rajčicu,umake,dresinge,ketchup...Neko vrijeme je bilo ketchupa sa sokom od cikle i fruktozom u Billi.Sada više ni toga nema.Od sokova bez šećera samo prirodni,cola i Isosport.Pa ti izbjegni šećer!