Zaštićeni najmoprimci imat će taj status do lipnja 2023. godine

Vlada je jučer u saborsku proceduru uputila prijedlog izmjena Zakona o najmu stanova po kojem bi najamnina koju vlasnicima plaćaju zaštićeni najmoprimci postupno rasla u idućih pet godina. Najamnina bi se svake godine uvećavala 2,5 puta, sve do 30. lipnja 2023., kada bi vlasnici potpuno slobodno raspolagali svojom imovinom. Prava zaštićenog najmoprimca stupanjem na snagu izmijenjenog zakona izgubili bi svi koji u Hrvatskoj imaju useljivu nekretninu.

Razliku do uvećane najamnine za branitelje i primatelje socijalne pomoći, a riječ je o 94 od ukupno 3734 kućanstva zaštićenih najmoprimaca, snosila bi država. Od srpnja 2023. do srpnja 2028. predviđeno je i pravo na subvenciju najamnina onima čiji je dohodak po članu kućanstva manji od polovice neto plaće isplaćene u prethodnoj godini, što bi u sadašnjim okvirima bio dohodak od oko 2300 kuna, a državu bi u tom razdoblju koštalo oko 47,5 milijuna kuna.

Vlada vjeruje da će tim zakonskim izmjenama ispoštovati presudu Europskog suda za ljudska prava u predmetu “Statileo protiv Hrvatske” iz 2014. i šest kasnijih presuda, no u Udruzi vlasništvo i posjed drže da predloženi zakon ni na koji način ne regulira gorući problem, a to je činjenica da je kroz četiri presude Hrvatskoj naloženo obeštećenje vlasnika za izgubljenu razliku do tržišne najamnine.

– Tim zakonom samo će se zadržati nekakav “polustatus quo” još pet godina, a s obzirom na to da DORH i naši sudovi uporno ignoriraju presude Europskog suda za ljudska prava, možemo biti sigurni da će slučajevi svih oko 4000 vlasnika završiti u Strasbourgu. Uzmemo li u obzir da je prosječna kvadratura stanova 65 četvornih metara, a s obzirom na to da se radi o atraktivnim nekretninama tržišna bi najamnina bila najmanje 2000 kuna, jednostavno je izračunati da se radi o 240 milijuna kuna koje su stanodavci izgubili, bez kamata i nematerijalne dobiti – kazao nam je tajnik udruge Josip Hrastić.

Upozorava i da je država odbila ili ignorirala sve prijedloge nagodbe, a s obzirom na to da je sud u Strasbourgu već donio presude na temelju kojih država mora obeštetiti vlasnike stanova, uvjeren je da bi se šteta na kraju mogla zbrajati u milijardama kuna.