pravična ravnoteža

U Sabor upućene izmjene Zakona o najmu stanova

Vlada
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
1/3
08.02.2018.
u 12:21

Zaštićeni najmoprimci, nakon što im istekne taj status, kroz pet godina dobivaju državnu subvenciju pri plaćanju tržišne cijene najamnine, uz imovinski i površinski cenzus.

Izmjenama Zakona o najmu stanova, koje je Vlada u četvrtak sa sjednice uputila u saborsku proceduru, rješava se problem koji postoji već 20 godina i postiže se pravična ravnoteža između suprotstavljenih interesa najmodavaca i najmoprimaca, istaknuo je potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva Predrag Štromar.

"Hrvatska ovime rješava problem iz 1998. godine na pravičan i održiv način te postiže ravnotežu između suprotstavljenih interesa vlasnika stanova (najmodavaca) i zaštićenih najmoprimaca, uz aktivnu ulogu države", rekao je Štromar obrazlažući prijedlog izmjena zakona.

Vlasnici stanova, prema prijedlogu izmjena zakona, dobivaju točan datum od kad mogu u potpunosti slobodno raspolagati svojom nekretninom, a do tada im se postupno povećava zaštićena najamnina u razdoblju od pet godina od stupanja zakona na snagu.

Zaštićeni najmoprimci, nakon što im istekne taj status, kroz pet godina dobivaju državnu subvenciju pri plaćanju tržišne cijene najamnine, uz imovinski i površinski cenzus.

Za subvencioniranje razlike do tržišne najamnine iz proračuna će biti osigurano  40,5 milijuna kuna, a iz proračuna jedinica lokalne samouprave 2,7 milijuna kuna, naveo je Štromar.

Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Zaštićena najamnina postupno bi se povećavala od 1. srpnja 2018. do 30. lipnja 2023. godine, kada prestaje pravo najmoprimaca i zaštićenog podstanara na zaštićenu najamninu, ali im ostaje pravo prvokupa stana (od 1. srpnja 2023. godine).

Određuje se i obveza plaćanja razlike između povećane i zaštićene najamnine  za korisnike stanova koji ih koriste temeljem propisa o pravima hrvatskih branitelja i primatelja socijalne pomoći (od 1. srpnja 2018. do 30. lipnja 2023. godine).

Propisuje se i pravo na subvenciju slobodno dogovorne najamnine najmoprimcima i zaštićenim podstanarima čiji je neto dohodak po članu domaćinstva manji od polovice prosječne plaće, a prema veličini odgovarajućeg stana i to za razdoblje od 1. srpnja 2023. do 30. lipnja 2028. godine.

Predloženim izmjenama, dodao je Štromar, popunjava se pravna praznina nakon donošenja odluke Ustavnoga suda 1998. godine, koja se odnosi na otkaz ugovora o najmu stanova i osiguranja najmoprimcu drugog odgovarajućeg stana, a otklanjaju se i rizici Republike Hrvatske zbog neprovođenja odluke Europskog suda za ljudska prava.

Riječ je o presudi iz 2014. godine koji je Sergej Statileo podnio protiv Hrvatske Sudu na temelju Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda za povredu vlasničkih prava zbog  nemogućnost da naplati odgovarajuću najamninu. Sud je odlučio da mu Hrvatska treba isplatiti 10.550 eura.

Izmjenama zakona uređuje se i pravna zaštita zaštićenog najmoprimca u slučaju otkaza ugovora o najmu stana.

Ministar uprave Lovro Kuščević izrazio je zadovoljstvo predloženim izmjenama jer se njima, kazao je, konačno rješava pitanje nepravedno oduzete imovine za vrijeme komunističke vladavine.

"Dat će se obeštećenje vlasnicima tih stanova, a i na jedan primjeren način se postavljamo prema najmoprimcima koji neće biti izbačeni na ulicu, već se država brine o njima u jednom dužem razdoblju", kazao je.

Usvojen plan prijema osoblja u OS za ovu godinu

Vlada je usvojila i plan prijema osoblja u Oružane snage u ovoj godini kojim se predviđa prijem 1409 osoba i to  836 s tržišta rada, dok ih 573 već u obrambenom sustavu i njima se samo mijenja kategorija unutar vojnog osoblja.

Planom se predlaže da se, uz 836 osoba s tržišta rada, putem javnog natječaja primi 800 vojnika i mornara s kojima će s potpisati ugovor i to iz naraštaja dragovoljnog vojnog osposobljavanja, naveo je potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević.

Plan obuhvaća i prijem 33 kandidata za časnike s tržišta rada za nedostajuće struke (doktori medicine, magistri fizike, zrakoplovno inženjerstvo i aeronautika) te jednog višeg savjetnika i dvije osobe za suradnička i znanstvena nastavna zvanja, za provedbu studijskih programa na HVU "Dr. Franjo Tuđman".

U Sabor upućeni konačni prijedlozi zakona o prometu drva i o obveznim odnosima

Vlada je u četvrtak u saborsku proceduru uputila konačne prijedloge zakona o provedbi uredbi Europske unije (EU) o prometu drva i proizvoda od drva te zakona o obveznim odnosima, kojima se osigurava provedba odgovarajućih EU propisa.

Vlada je u četvrtak u saborsku proceduru uputila nacrt konačnog prijedloga zakona o provedbi uredbi Europske unije o prometu drva i proizvoda od drva, a kako je istaknuo ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, time se osigurava provedba relevantnih uredbi EU kojima je uređeno to područje te se van snage stavlja važeći zakon o provedbi uredbi EU u vezi s trgovinom ilegalno posjećenim drvom i proizvodima od takvog drva iz 2013. godine.

U odnosu na važeći zakon, kako je pojasnio, konačnim prijedlogom se u potpunosti i na odgovarajući način propisuju zadaće nadležnih tijela, način provođenja stručnog i inspekcijskog nadzora i prekršajne odredbe s primjerenim novčanim kaznama koje su razmjerne vrijednosti pojedine pošiljke drva i proizvoda od drva te poreznim gubicima i gospodarskoj šteti koja može proizići iz povrede odredbi zakona.

"Cilj zakona je osigurati uvoz na unutarnjem tržištu drva i proizvoda od drva proizvedenih u skladu s nacionalnim zakonodavstvom partnerskih zemljama i osigurati da u prometu na unutarnjem tržištu gospodarski subjekti i trgovci primjenjujući sustav dužne pažnje, odnosno sustav sljedivosti, stavljaju u promet i trguju drvom i proizvodima od drva proizvedenim u skladu s nacionalnim zakonodavstvom zemalja u kojima je drvo posječeno", kazao je Tolušić.

Dodao je i kako u odnosu na prijedlog zakona koji je prošao prvo čitanje u Saboru postoji nekoliko manjih tehničkih izmjena, a sama provedba zakona ne zahtijeva osiguravanje  dodatnih sredstava u državnom proračunu.

Vlada je u četvrtak u saborsku proceduru poslala i konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o obveznim odnosima, kojim se taj propis usklađuje s novom EU direktivom o putovanjima u paket aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, kao i ukida pečat kod bankarskog unosa uplata i isplata novca u štednim knjižicama.

Kako je tom prilikom rekao ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković konačni prijedlog Zakona o obveznim odnosima nije bio u prvom čitanju i nije pretrpio nikakve izmjene u odnosu na predstavljeni zakonski tekst.  

Kazao je da bi predloženim izmjenama brisali članci Zakona o obveznim odnosima kojima je uređen ugovor o organiziranju putovanja iz stare EU Direktive o putovanjima u paket aranžmanima iz lipnja 1990., koja je stavljena izvan snage novom Direktivom o putovanjima u paket aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima iz studenoga 2015. Nova je direktiva u hrvatsko zakonodavstvo prenesena i novim Zakonom o pružanju usluga u turizmu.  

Predlaže se i izmjena kojom bi se banke, odnosno štedionice, a sukladno digitalnom dobu u kojem živimo, oslobodile uporabe pečata kod unosa uplata i isplata novca u štednim knjižicama, što je u skladu s Nacionalnim programom reformi 2017. 

Treća promjena vezana je uz prijedlog pravobraniteljice za osobe s invaliditetom da se terminologija zakona uskladi s terminologijom Konvencije o pravima osoba s invaliditetom pa se tako izričaji "duševna bolest i zaostao umni razvoj" zamjenjuju izričajima "mentalno ili intelektualno oštećenje".

Ključne riječi

Komentara 4

MI
Mikiz
22:37 08.02.2018.

Upravo je zapocela jedna od najvecih pljacki nakon pretvorbe i privatizacije !!!

ZT
ztepesh
22:57 09.02.2018.

Vlada želi provući zakon kojim 10000 ljudi želi izbaciti iz njihovih jedinih domova na cestu. Nužno je napomenuti da su ti ljudi bivši nositelji stanarskog prava, koje pravo je bilo isto za sve stanare, kako u drustvenim, tako i uu nacionaliziranim, konfisciranim i stanovima u nominalno privatnom vlasnistvu. Te su stanove svi stanari otkupili, dok je samo ova zadnja kategorija stanara  brutalno degradirana i pretvorena u "zaštićene najmoprimce". Ljudi su u te stanove uložili životne ustedevine i žive u njima preko 70 godina. Važno je reci da je samo 7%izvornih vlasnika, dok su ostali vlasnici ili otkupili po povoljnim uvjetima drugi društveni ili nacionalizirani stan ili su prekupci-profiteri, koji su za nikakve novce kupili neuseljive stanove , koje prije kupovine nisu ni vidjeli, sve s namjerom da jednog dana izbace ljude i prodaju stan za ogroman iznos. Takvih vlasnika je najviše. I takvima Stromarov zakon pogoduje! Većina "nominalnih vlasnika" nikad nije bila u tim stanovima, ne znaju ni kako izgledaju. Prestrasno!!!

DO
doktorica
16:38 09.02.2018.

stanarsko pravo ne postoji u EU,samo vlasništvo

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije