Otkriće da Ina sirovu naftu iz Slavonije umjesto u Sisak vozi na preradu u Mađarsku došlo je kao hladan tuš premijeru Andreju Plenkoviću i cijelom HDZ-u. Samo mjesec i pol prije parlamentarnih izbora ovo otkriće moglo bi smanjiti broj birača koji će zaokružiti HDZ, pogotovo na području Siska i okolice, grada čiji se stanovnici već niz godina bore protiv gašenja neprofitabilne rafinerije koja vapi za obnovom. Cijeli odnos Hrvatske i Mađarske oko naftnog biznisa prilično je čudan i nejasan. Iako se sve vrti oko hrvatske Ine, jasno je da je Hrvatska u cijeloj ovoj priči tek manji i slabiji igrač.
Sve je počelo još 2008. kada je Vlada tadašnjeg premijera Ive Sanadera prodala paket dionica Ine mađarskom MOL-u, kojim se udio vlasništva Mađara podigao na 47,15 posto uz pravo da MOL, iako manjinski vlasnik Ine, ima punu kontrolu nad ovom kompanijom. Ugovor je sadržavao i vrlo teške financijske penale za Hrvatsku ako obezvrijedi ili ne poštuje sklopljeni ugovor. Pokazalo se kasnije da je Ivo Sanader za potpisivanje ovakvog ugovora primio mito u vrijednosti od 10 milijuna eura.
>> VIDEO Bernardić i Komadina: Plenković i Ćorić izdali su nacionalne interese s INA-om i to je ogroman skandal
Neuspio pokušaj spašavanja
Donošenje odluke o valjanosti ugovora još je na arbitraži pred sudom u Washingtonu, koje je odgođeno zbog pandemije koronavirusa. Hrvatska već odavno pokušava anulirati ugovor i vratiti cijelu stvar na početak, no to ne ide jednostavno, a proces koji se vodi u Washingtonu tek je nastavak prvog procesa koji je Hrvatska pokrenula pred Arbitražnim sudom komisije UN-a za međunarodno trgovačko pravo u Ženevi prije nekoliko godina. Pred kraj 2016. taj je sud ustvrdio da dokazi o korupciji i mitu koje je uprava MOL-a vođena Zoltanom Hernadijem isplatila Ivi Sanaderu nisu dovoljno jaki da dokažu kako je riječ o koruptivnom ugovoru kojim je Hrvatska znatno oštećena.
Ova odluka bila je šok za službeni Zagreb baš kao i za hrvatsku javnost koja je bila uvjerena da je arbitraža samo formalnost koja će potvrditi navode kriminalističke istrage provedene u Hrvatskoj i donijeti presudu u korist Hrvatske uz razvrgavanje ugovora. Šok je bio toliko velik da je i premijer Plenković, koji je bio na početku svog mandata, učinio jednu od rijetkih ishitrenih pogrešaka. Isti dan kada je objavljena odluka Arbitražnog suda sazvao je konferenciju za novinare i objavio da će Hrvatska otkupiti natrag upravljačka prava i dionice Ine te ponovno potpuno ovladati hrvatskom naftnom kompanijom. Naravno, ovo je bilo puno lakše obećati nego ostvariti. Plenkovićeva konferencija bila je gašenje požara, no stvarna vrijednost tog obećanja bila je ravna nuli. Naime, prema procjenama, vrijednost ove transakcije iznosila bi oko 14 milijardi kuna i da bi se namaknula ova sredstva, trebalo bi prodati neku drugu stratešku kompaniju poput HEP-a. A pitanje je koliko je to vrijedno spašavanja Ine.
Suzdržani o Mađarskoj
Nije potpuno jasno zašto je Vlada Andreja Plenkovića dozvolila otpremu nafte u Mađarsku. Po svemu sudeći, Hrvatska ne bi trebala prema Mađarskoj biti popustljiva, ne samo zbog povijesti odnosa Ina – MOL nego i zbog relativno čestih provokacija Viktora Orbana, poput objave zemljovida velike Mađarske koja obuhvaća i dobar dio Hrvatske. Na ovu posljednju provokaciju reagirao je predsjednik Zoran Milanović, no premijer i Vlada nisu bili pretjerano glasni. Stječe se dojam da vlada Viktora Orbana među vladajućima u Hrvatskoj ima svojevrstan povlašteni status.
Postoji mogućnost da je riječ o taktiziranju pri čekanju odluke suda u Washingtonu kako bi se izvukla što bolja pozicija u odnosu prema Budimpešti. Ta arbitraža mogla bi, naime, skupo koštati Hrvatsku jer bi, prema nekim procjenama, mogla platiti milijardu dolara MOL-u, koji je pokrenuo proces jer Hrvatska nije ispunila dio preuzetih obveza i odvojila plinski dio poslovanja iz Ine.
Možda je riječ i o europskim odnosima. Naime, i HDZ i Orbanov Fidesz članovi su iste grupacije u Europarlamentu, Europskih pučana, i nema sumnje da između njih postoje određeni partnerski odnosi. Uostalom, četvero HDZ-ovih zastupnika u Europarlamentu bilo je prije dvije godine suzdržano pri glasanju o rezoluciji kojom se osuđuje mađarsko kršenje vrijednosti na kojima je formiran EU. Pitanje je samo do koje mjere ti odnosi mogu i smiju ići, i u kojem trenutku povlađivanje Mađarskoj donosi znatne ekonomske ili strateške štete Hrvatskoj. Ovaj put gospodarska šteta nanesena dozvolom otpreme sirove nafte u Mađarsku nanijet će štetu i samom HDZ-u jer izbori su dovoljno blizu da se ove odluke sjete i birači pri izlasku na birališta.
kradu nas u naturi