PROVEDENO ISTRAŽIVANJE

Zašto liječnici napuštaju Hrvatsku? Otkrili su glavne razloge zbog kojih su iselili

Foto: Zarko Basic/PIXSELL
Zagreb: Mito i korupcija u zdravstvu, ilustracija
Foto: Sandra Simunovic/PIXSELL
Zagreb: Hodnici u KB Sveti Duh
Foto: Ivo Cagalj/PIXSELL
U splitskom KBC-u obustavljene operacije iz hladnog pogona
25.08.2024.
u 11:21
Od 2013. do 2024. iz Hrvatske je odselilo 1214 liječnika čija je prosječna dob 36 godine, s prosječno osam godina radnog iskustva, među kojima je 57 posto liječnica
Pogledaj originalni članak

U posljednjih desetak godina iz Hrvatske je iselilo 1214 liječnika, a na to ih je naviše natjeralo loše upravljanje i organizacija sustava zdravstva, pokazalo je istraživanje hrvatskih sociologa objavljeno u časopisu Migracijske i etničke teme. Sociolozi Ljiljana Pintarić s Filozofskog fakulteta u Osijeku i Drago Župarić-Iljić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu proveli su istraživanje intervjuima s 18 liječnika koji su već iselili iz Hrvatske, kako bi stekli relativno dublje uvide u ključne motive za njihovo iseljavanje iz Hrvatske, kaže se. Dodaju da je to jedno od prvih obuhvatnijih istraživanja koje je pomoću kvalitativne metodologije nastojalo analizirati i razumjeti motive odlaska i premostiti jaz u postojećim istraživanjima.

Iseljavanje liječnika iz Hrvatske oblikuju brojni međupovezani čimbenici i ono je potaknuto nizom organizacijskih problema javnog zdravstvenog sustava, ponajprije teškim uvjetima rada, te visokom razinom percepcije korupcije, kako u javnom zdravstvenom sustavu, tako i u cijeloj državi.

Prvo loša organizacija, drugo aspiracije liječnika

Loše upravljanje i organizacija sustava nametnulo se kao primarni razlog odlaska, čak prije profesionalnih aspiracija liječnika, koji su drugi motiv odlaska. Širi društveni i politički kontekst samo je opći okvir u kojem se događaju različite negativne institucionalne prakse, poput klijentelizma i korupcije, koje ulaze u jednadžbu sveopćeg nezadovoljstva sugovornika radnim okruženjem i radnim uvjetima, kaže se.

VEZANI ČLANCI:

Veliki dio iseljenih liječnika i liječnica govorio je istraživačima o lošim međuljudskim odnosima kao jednom od najvažnijih razloga za iseljenje, a ta je tema u njihovim iskazima često povezana i s pretjeranom politizacijom struke, te formiranjem suprotstavljenih grupacija, tzv naših i njihovih. U kontekstu međuljudskih odnosa spominjali su pojavu mobbinga, u većini slučajeva u odnosima nadređenih prema podređenima, ali ponekad i među kolegama na istoj hijerarhijskoj razini. Pojavljuju se dvije vrste mobbinga, pojedinačni slučajevi iskorištavanja pozicije moći, koji je na neki način ugrađen u sustav, osobito prema mlađim liječnicima, napose specijalistima. Također, primjetan je poseban tip sustavnog mobbinga u vidu rodno diskriminativnoga zlostavljačkog ponašanja i korištenja pozicija moći za uznemirujuće prakse nadređenih spram podređenih radnika i radnica, kaže se.

Neizbježna je i tema nepotizma budući da pogodovanje pojedinim kolegama ("našima") nauštrb drugih, odnosno, izostanak meritokratskih principa, obilježava odnose u radnim kolektivima u kojima postoje podjele na "naše" i "njihove". Na taj se aspekt naslanja i pojava visokog stupnja kompetitivnosti kod napredovanja u karijeri, naročito u kliničkim bolnicama u kojima postoji i aspekt bavljenja znanošću i nastavom na fakultetima.

Potrebne izmjene politike koje će pomoći u zadržavanju liječnika 

Sveukupna slika upućuje na organizacijsku klimu koja tolerira, pa i potiče, a najviše prešućuje probleme u funkcioniranju, ne adresira ih, niti se njima bavi, te ne postoje adekvatni mehanizmi sankcioniranja neprihvatljivih ponašanja. Autori ističu kako je važno preko mjera javnih zdravstvenih i obrazovnih politika pokušati ublažiti posljedice slabljenja profesionalnih institucija i cijeloga zdravstvenog sustava. Nedvojbeno je da Hrvatska iseljavanjem liječnika gubi vrijedne resurse, materijalne i ljudske, koji su bili uloženi u njihovo obrazovanje i u usavršavanje. Od 2013. do 2024. iz Hrvatske je odselilo 1214 liječnika čija je prosječna dob 36 godine, s prosječno osam godina radnog iskustva, među kojima je 57 posto liječnica. Najviše ih je otišlo 2023., njih 158.

Suočavamo se s problemom održivosti zdravstvenog sustava i mogućnosti da nastavi osiguravati primjerenu zdravstvenu skrb i liječenje. Bez ulaganja u obrazovanje i usavršavanje, a potom i zadržavanje liječničkog kadra, izlažemo se riziku potencijalnog urušavanja standarda usluga liječenja zbog nedostatka stručnjaka, zaključuju sociolozi Ljiljana Pintarić i Drago Župarić-Iljić.

 

GALERIJA Ovako izgleda ulaz u 'trbuh' Zagreba: Sa stupa otpada golema kamena ploča, i druge su 'klimave'

Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Zagreb: Na Splavnici otpadaju kamene ploče
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Zagreb: Na Splavnici otpadaju kamene ploče
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Zagreb: Na Splavnici otpadaju kamene ploče
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Zagreb: Na Splavnici otpadaju kamene ploče
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Zagreb: Na Splavnici otpadaju kamene ploče
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Zagreb: Na Splavnici otpadaju kamene ploče

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 4

Avatar Tomislav_Šubić
Tomislav_Šubić
11:50 25.08.2024.

Treba uvesti izrazito velike odštete za svakog liječnika koji odlazi u inozemstvo, a specijalizaciju je završio u Republici Hrvatskoj. To nije isto kao prelazak između dvije bolnice unutar RH i za to bi trebalo naplaćivati bruto iznos svih isplaćenih plaća tijekom specijalizacije.

L2
luka.2
12:03 25.08.2024.

to su oni koji misle da se oko njih vrte planete, gramzivi, beskrupulozni, lažljivi. To su oni koji ucjenjuju državu i narod i traže enormne plaće, a kleli su se kako su humanisti koji žele pomoći narodu i kako im je glavna briga pacijent, koja laž. kad dobiju povišice ne rade ništa bolje već ve po starom. sve se vrti oko novca. Ja osobno kad mojoj stomatologinji plaćam uslugu gotovim novcem ona cvrkuće oko mene kao slavuj, ali kad treba očistiti kamenac ili nešto napraviti na račun HZZO onda onako preko volje kao da ide na giljotinu, naruči me za mjesec i pol dana. Onda upućuju na dijagnostičke preglede kod kolega koji imaju privatnu praksu, pa onda pljunu 50, 100, 500 i više Eura za dijagnostički pregled. ako trebaš dijagnostiku u državnoj bolnici nema je, čekaj godinu dana, a za specijalistički pregled kod kardiologa, urologa, okuliste čekaj dvije godine. Švabo ili Englez nije ništa uložio u te liječnike, mogu im dati plaću koliko traže i na taj način nas osiromašuju i pljačkaju upravo veliki i moćni.

EJ
ejStef
11:44 25.08.2024.

Malo vam je mali uzorak (18 liječnika), a nema niti provjere relevantnosti populacije... No, uvijek je jedan glavni problem, a to je HZZO i nedostatak konkurencije. Sve ostalo je derivat toga.