PROBLEM S PRETILOSTI

Zašto su svi poludjeli za lijekovima za mršavljenje? Nestašice sve češće, stručnjaci upozoravaju: 'Ovo izaziva velike probleme'

Foto: Marko Prpic/PIXSELL
Lijekovi protiv bolova
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Lijekovi
Foto: Marko Prpic/PIXSELL
Lijekovi protiv bolova
25.09.2024.
u 08:33
"Nadamo se da će u budućnosti narasti i interes zdravstvenih osiguranja za makar djelomično pokrivanje troškova liječenja pretilosti, budući da njezino pravovremeno i adekvatno liječenje koje podrazumijeva i primjenu modernih lijekova dovodi do značajnog pada komplikacija."
Pogledaj originalni članak

Lijekovi za mršavljenje postali su toliko popularni da dolazi do nestašica u pojedinim državama. I u SAD-u u valovima od prošle jeseni dolazi do prekida opskrbe, a slično je bilo i u Hrvatskoj. The Washington post je objavio kako su lijekovi Mounjaro, Ozempic i Zepbound prošli tjedan bili dostupni u svim dozama, no i dalje postoji nestašica lijeka Wegovy tvrtke Novo Nordisk. Kompanija Eli Lilly, koja proizvodi Mounjaro i Zepbound, te Novo Nordisk, proizvođač Ozempica i Wegovyja, objavili su da da zbog vrtoglavog porasta potražnje rade na povećanju proizvodnje.

Novo Nordisk je priopćio da se potražnja za lijekom Wegovy udvostručila od siječnja. Američki Senat je istraživao visoke cijene lijekova Novo Nordiska i održao saslušanje na tu temu. Senator Bernie Sanders, predsjednik senatskog odbora za zdravstvo, upitao je zašto Ozempic u SAD-u stoji 969 dolara mjesečno, a u susjednoj Kanadi 155 dolara, dok se u Njemačkoj plaća, kako je rekao, 59 dolara. I u europskim medijima o lijekovima za mršavljenje piše se gotovo svakodnevno, analiziraju se učinci, zbrajaju troškovi, a pozornost je izazvala i analiza o tome je li isplativije pretilim osobama osigurati lijekove za mršavljenje nego pokrivati troškove koji nastaju u zdravstvenom sustavu i produktivnosti zbog izostajanja s posla.

Ekonomski stručnjaci iznose ekonomske argumente o korisnosti lijekova za mršavljenje, a liječnici pozivaju na oprez. Doc. dr. sc. Ana-Marija Liberati Pršo, internist-endokrinolog i dijabetolog, doktorica znanosti na području nutricionizma, koja radi u Kliničkoj bolnici Sveti Duh, za Večernji list kaže kako nije nepoznanica da raspolažemo sa sve više znanstvenih dokaza o tome da je pretilost ozbiljna, kronična, životno ugrožavajuća bolest koja zahtjeva stručni i interdisciplinarni pristup te kontinuiranu, doživotnu skrb za oboljele.

VEZANI ČLANCI: 

– Također nije nepoznanica i da imamo lijekove novih generacija usmjerene liječenju pretilosti i njezinih komplikacija, koji kroz sve više studija i sve bogatiju kliničku praksu pokazuju snažan učinak na prevenciju kardiovaskularnih događaja i smrti. Posljednja desetljeća novih istraživanja značajno su promijenila razmišljanje o pretilosti, pobudila su interes javnosti za njezinu multidimenzionalnu problematiku te pridonijela razvoju novih, impresivnih farmakoloških opcija. Paralelno, došlo je gotovo do eliminacije stigme debljine i pretilosti, zbog čega se debljina sve češće i ranije prepoznaje kao bolest, bolesnici sve intenzivnije traže stručnu pomoć te se educira sve veći broj medicinskih djelatnika kompetentnih za cjelovitu skrb o bolesnicima koji se bore s pretilošću i njezinim komplikacijama.

Podizanjem svijesti o problematici pretilosti u kontekstu kronične, progresivne bolesti s višestrukim komplikacijama došlo je i do razvoja smjernica za liječenje i prepoznavanje pretilosti te do sve većih financijskih ulaganja, kako u istraživanje pretilosti, tako i u edukaciju stručnog kadra i razvoj novih lijekova. Međutim, povećan interes javnosti za liječenje pretilosti vrlo često rezultira nekritičnim korištenjem ovih lijekova, vrlo često samo u “kozmetičke svrhe.” Također, čak i u osoba sa verificiranom pretilošću koja zahtjeva itekako pomni pristup i višeslojnu terapiju, nerijetko izostaje primjena osnovnih mjera poput ciljane prehrane, često redukcijske koja zahtjeva snažnu samo kontrolu, redovite tjelovježbe, te redovitih liječničkih i nutricionističkih kontrola.

>>> FOTO Vikendaško naselje kod Batine potpuno poplavljeno: Područje odsječeno, a vodostaj Dunava i dalje raste

Foto: Davor Javorovic/PIXSELL
Pogled iz zraka na vikendaško naselje Zeleni otok koje je potpuno poplavljeno
Foto: Davor Javorovic/PIXSELL
Pogled iz zraka na vikendaško naselje Zeleni otok koje je potpuno poplavljeno
Foto: Davor Javorovic/PIXSELL
Pogled iz zraka na vikendaško naselje Zeleni otok koje je potpuno poplavljeno
Foto: Davor Javorovic/PIXSELL
Pogled iz zraka na vikendaško naselje Zeleni otok koje je potpuno poplavljeno
Foto: Davor Javorovic/PIXSELL
Pogled iz zraka na vikendaško naselje Zeleni otok koje je potpuno poplavljeno
Foto: Davor Javorovic/PIXSELL
Pogled iz zraka na vikendaško naselje Zeleni otok koje je potpuno poplavljeno
Foto: Davor Javorovic/PIXSELL
Pogled iz zraka na vikendaško naselje Zeleni otok koje je potpuno poplavljeno
Foto: Davor Javorovic/PIXSELL
Pogled iz zraka na vikendaško naselje Zeleni otok koje je potpuno poplavljeno
Foto: Davor Javorovic/PIXSELL
Pogled iz zraka na vikendaško naselje Zeleni otok koje je potpuno poplavljeno
Foto: Davor Javorovic/PIXSELL
Pogled iz zraka na vikendaško naselje Zeleni otok koje je potpuno poplavljeno
Foto: Davor Javorovic/PIXSELL
Pogled iz zraka na vikendaško naselje Zeleni otok koje je potpuno poplavljeno
Foto: Davor Javorovic/PIXSELL
Pogled iz zraka na vikendaško naselje Zeleni otok koje je potpuno poplavljeno
Foto: Davor Javorovic/PIXSELL
Pogled iz zraka na vikendaško naselje Zeleni otok koje je potpuno poplavljeno
Foto: Davor Javorovic/PIXSELL
Pogled iz zraka na vikendaško naselje Zeleni otok koje je potpuno poplavljeno
Foto: Davor Javorovic/PIXSELL
Pogled iz zraka na vikendaško naselje Zeleni otok koje je potpuno poplavljeno
Foto: Davor Javorovic/PIXSELL
Pogled iz zraka na vikendaško naselje Zeleni otok koje je potpuno poplavljeno
Foto: Davor Javorovic/PIXSELL
Pogled iz zraka na vikendaško naselje Zeleni otok koje je potpuno poplavljeno
Foto: Davor Javorovic/PIXSELL
Pogled iz zraka na vikendaško naselje Zeleni otok koje je potpuno poplavljeno
Foto: Davor Javorovic/PIXSELL
Pogled iz zraka na vikendaško naselje Zeleni otok koje je potpuno poplavljeno
Foto: Davor Javorovic/PIXSELL
Pogled iz zraka na vikendaško naselje Zeleni otok koje je potpuno poplavljeno
Foto: Davor Javorovic/PIXSELL
Pogled iz zraka na vikendaško naselje Zeleni otok koje je potpuno poplavljeno

Stoga se pribjegava brzim rješenjima u obliku korištenja sofisticiranih lijekova, samo kako bi se minimizirala potreba za samokontrolom i odricanjem, pojednostavila svakodnevna rutina i “ubrzao” proces redukcije tjelesne mase uz postizanje ciljeva koji nerijetko nisu medicinski opravdani. Takav pristup, odnosno široka upotreba ovih lijekova, ponekad i s graničnim indikacijama, odnosno nerijetko i na vlastitu ruku, uz upitne kanale nabave lijekova, stavlja dodatni pritisak kako na liječnike i ljekarnike, tako i na pružatelje zdravstvenih osiguranja – ističe doc. dr. sc. Liberati Pršo.

Osim toga, dodaje, na globalnoj razini dolazi i do relativne nestašice ovih lijekova, odnosno nedostatnih proizvodnih kapaciteta u odnosu na povećanu potražnju. – Tako, primjerice, u posljednje vrijeme svjedočimo situaciji da osobe sa šećernom bolesti koje, primjerice, koriste odnosno trebaju za liječenje šećerne bolesti neki od GLP1 receptor agonista poput semaglutida koji je na našem tržištu trenutno dostupan samo kao Ozempic i Rybelsus, ne mogu doći do lijeka jer se isti lijek masovno koristi za liječenje prekomjerne tjelesne mase.

VEZANI ČLANCI: 

ISTINE I ZABLUDE O LIJEKOVIMA

Jedino Farmakoterapijsko savjetovalište u Hrvatskoj besplatno prima pacijente koji uzimaju 10 i više lijekova

Mi smo pomoć liječniku obiteljske medicine, radimo prvenstveno s primarnom zdravstvenom zaštitom i naše svako mišljenje, odnosno prijedlog terapije ide liječniku obiteljske medicine i po potrebi specijalistu. Ključna je suradnja i naša pomoć liječnicima koji imaju sve više posla – kaže mag. Bićanić, s kojom smo razgovarali nakon njezina radnog dana u ambulanti Savjetovališta u Sigetu.

S obzirom na sve snažnije dokaze kako osim na prekomjerno tjelesnu masu ovi lijekovi povoljno utječu i na višestruke metaboličke ishode te smanjenje kako kardiovaskularne tako i ukupne smrtnosti, na globalnoj razini radi se na otvaranju dodatnih proizvodnih kapaciteta za ove lijekove. Nadamo se da će povećani proizvodni kapaciteti, ali i kritični pristup pretilosti, čije liječenje treba biti u rukama isključivo educiranog kadra s bogatim iskustvom, uskoro rezultirati povećanom dostupnosti ovih lijekova, što će omogućiti adekvatnu skrb tijekom cijelog života bolesnika, od pedijatrijskih skupina do starijih osoba.

Također, nadamo se da će u budućnosti narasti i interes zdravstvenih osiguranja za makar djelomično pokrivanje troškova liječenja pretilosti, budući da njezino pravovremeno i adekvatno liječenje koje podrazumijeva i primjenu modernih lijekova dovodi do značajnog pada komplikacija, porasta kvalitete života te smanjenja troškova liječenja – zaključuje doc. dr. Liberati Pršo.

>>> FOTO Simbol Domovinskog rata sramotno trune u Splitu: Napravljen je u tri mjeseca, a težak gotovo 100 tona

Foto: Ivo Cagalj/PIXSELL
Oklopni vlak iz Domovinskog rata propada na splitskom kolosijeku
Foto: Ivo Cagalj/PIXSELL
Oklopni vlak iz Domovinskog rata propada na splitskom kolosijeku
Foto: Ivo Cagalj/PIXSELL
Oklopni vlak iz Domovinskog rata propada na splitskom kolosijeku
Foto: Ivo Cagalj/PIXSELL
Oklopni vlak iz Domovinskog rata propada na splitskom kolosijeku
Foto: Ivo Cagalj/PIXSELL
Oklopni vlak iz Domovinskog rata propada na splitskom kolosijeku
Foto: Ivo Cagalj/PIXSELL
Oklopni vlak iz Domovinskog rata propada na splitskom kolosijeku
Foto: Ivo Cagalj/PIXSELL
Oklopni vlak iz Domovinskog rata propada na splitskom kolosijeku
Foto: Ivo Cagalj/PIXSELL
Oklopni vlak iz Domovinskog rata propada na splitskom kolosijeku
Foto: Ivo Cagalj/PIXSELL
Oklopni vlak iz Domovinskog rata propada na splitskom kolosijeku
Foto: Ivo Cagalj/PIXSELL
Oklopni vlak iz Domovinskog rata propada na splitskom kolosijeku
Foto: Ivo Cagalj/PIXSELL
Oklopni vlak iz Domovinskog rata propada na splitskom kolosijeku
Foto: Ivo Cagalj/PIXSELL
Oklopni vlak iz Domovinskog rata propada na splitskom kolosijeku
Foto: Ivo Cagalj/PIXSELL
Oklopni vlak iz Domovinskog rata propada na splitskom kolosijeku
Foto: Ivo Cagalj/PIXSELL
Oklopni vlak iz Domovinskog rata propada na splitskom kolosijeku
Foto: Ivo Cagalj/PIXSELL
Oklopni vlak iz Domovinskog rata propada na splitskom kolosijeku

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 1

IH
iron.hide.54966
09:19 25.09.2024.

Nitko od njih neće izgubiti ni grama, ni grama, uskoro neće ni to biti dovoljno pa će se traziti neka aplikacija na mobu koja će vježbati umjesto ljudi.... Tako da stvarno ostaje konstatacija iz naslova... Svi su poludjeli...