Lijekovi koji sadrže semaglutid, poput Ozempica, mogli bi pomoći u rješavanju epidemije pretilosti u svijetu, a troškovi zdravstvene zaštite i gubici produktivnosti zbog pretilosti uvelike nadmašuju troškove novih lijekova za mršavljenje, navodi se u istraživanju koje je objavio ING, nizozemska multinacionalna korporacija za bankarstvo i financijske usluge sa sjedištem u Amsterdamu. U Ujedinjenom Kraljevstvu, Njemačkoj i Nizozemskoj postoji, tvrde, jasna ekonomska opravdanost za te lijekove jer je godišnji trošak lijeka za dijabetes Ozempic niži od troška dodatne zdravstvene skrbi koju trebaju pretile osobe.
Više pretilih nego pothranjenih
Aktivni sastojak lijekova za mršavljenje semaglutid djeluje tako da se ljudi koji ih uzimaju osjećaju manje gladnima, pa unose manje kalorija.
– Lijekovi za mršavljenje nude jeftiniju i manje invazivnu alternativu drugim tretmanima pretilosti poput operacije želučane premosnice. To je u osnovi dobra stvar jer su stope pretilosti naglo porasle u posljednjih nekoliko desetljeća. Zapravo, trenutačno u svijetu ima više ljudi s prekomjernom tjelesnom težinom nego pothranjenih. Lijekovi za mršavljenje mogu pomoći da se preokrene taj trend. Pretilost nosi znatne društvene troškove. Povezano je sa zdravstvenim problemima kao što su kardiovaskularne bolesti, problemi sa zglobovima i dijabetes, a sve je to skupo za liječenje. Osim toga, Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) pokazala je da pretilost smanjuje produktivnost i negativno utječe na fizičko i mentalno blagostanje, povećavajući društvene troškove. Ukratko, postoji jasna potražnja za lijekovima za mršavljenje i oni mogu pomoći u rješavanju stvarnog problema koji nosi znatne društvene troškove – ističe analitičar Diederik Stadig iz ING-a, u kojem su izračunali koliko su to visoki društveni troškovi pretilosti.
Podijelili su ih u tri kategorije. Troškovi zdravstvene zaštite medicinski su izdaci koji proizlaze iz dijagnoze i liječenja bolesti prouzročenih pretilošću, poput dijabetesa. S druge su strane ekonomski troškovi koji nastaju zbog niže produktivnosti. Pretile osobe, naime, češće odlaze na bolovanje nego zaposlenici s normalnim indeksom tjelesne mase, što znači da im je produktivnost rada manja. Treći su privatni troškovi koje snose pojedinci za dodatne izdatke kućanstva i brigu o sebi, ali i borbu protiv tjeskobe i depresije. No, ni lijekovi za mršavljenje, dakako, nisu besplatni. U ING-u su usporedili cijene lijekova Ozempic i Wegovy, koje proizvodi kompanija Novo Nordisk, s troškovima dodatne zdravstvene skrbi.
U Njemačkoj i Nizozemskoj postoji, tvrde, jasan ekonomski razlog za lijekove za mršavljenje budući da su godišnji troškovi Ozempica niži od troškova dodatne zdravstvene skrbi, a troškovi Wegovyja nešto viši. Ukupni trošak zbog pretilosti u Ujedinjenom Kraljevstvu iznosi oko 1,2 milijardi eura godišnje. Troškovi zdravstvene skrbi tamo iznose 1700 eura po osobi godišnje, u Njemačkoj 2400, a u Nizozemskoj 2300. Godišnja zaliha Ozempica u Velikoj Britaniji stoji oko 993 eura, a Wegovyja 3300 eura. U Njemačkoj i Nizozemskoj Ozempic stoji 1100 eura, a Wegovy 3200, odnosno 3500 eura. Analiza se temelji na kataloškim cijenama koje su često više od stvarno plaćenih cijena. Za Hrvatsku sličnih analiza zasad nema. U ING-u napominju da su dugoročni učinci lijekova za mršavljenje još neizvjesni, pa je potrebno obaviti više istraživanja o trajnosti učinaka.
Analizu ING-a prenio je The Guardian koji podsjeća da je jedno istraživanje pokazalo da su pojedinci koji su prestali uzimati semaglutid, aktivni sastojak u Ozempicu i Wegovyju, vratili dvije trećine svoje težine unutar godinu dana. Pojavljuje se u cijeloj toj priči i dodatni problem – nestašica semaglutida. Zbog velike potražnje za lijekovima za mršavljenje, dolazi i do nestašica lijekova za dijabetes. Proizvođači kao što su Novo Nordisk i Eli Lily nedavno su uložili znatni novac u povećanje proizvodnje, no nestašice će se povremeno javljati još neko vrijeme. Zato i ne bi bilo mudro, smatraju u ING-u, da vlasti odobre prodaju lijekova za mršavljenje bez recepta. Ako lijekovi za mršavljenje postanu lakši dostupni, nestašica će se vjerojatno pogoršati, pa dijabetičari možda neće moći dobiti lijek koji im je neophodan.
Velika potražnja u Hrvatskoj
I u Hrvatskoj vlada velika potražnja za Ozempicom koji se izdaje na liječnički recept. Povremeno zbog povećane potražnje dolazi do produženja rokova isporuka, no tako je u drugim zemljama. Doc. dr. sc. Ana-Marija Liberati Pršo, internistica, endokrinologinja i dijabetologinja, na portalu Večernjeg lista nedavno je upozorila na nekritičnu i masovnu primjenu lijekova za liječenje debljine, zbog čega je cijela skupina najmoćnijih lijekova za liječenje debljine – GLP-1 receptor agonista, postala teško dostupna bolesnicima. Ti su lijekovi primarno osmišljeni i korišteni za liječenje dijabetesa, odnosno šećerne bolesti tipa 2.
POVEZANI ČLANCI:
– Naš arsenal za borbu s pretilošću dodatno će se osnažiti, no tim će više biti potreban oprez s primjenom ovih lijekova, odnosno pažljivo praćenje bolesnika koji ih koriste. I to ne samo kako bi se pratila potrošnja u pravim indikacijama, nego i kako bi se umanjili izgledi od neželjenih nuspojava. A nuspojava ima. Kao i kontraindikacija – navela je i upozorila na važnost liječničke obrade i praćenja svakog bolesnika.
Neki korisnici lijekova za mršavljenje imaju nuspojave poput mučnine, bolova u trbuhu i promjena okusa. Stoga je važno koristiti lijekove za mršavljenje samo pod nadzorom liječnika i u kombinaciji s poboljšanom prehranom i tjelovježbom. U ING-u su pozvali vlade da prioritet daju prevenciji promicanjem zdrave prehrane i tjelovježbe. Vlade moraju učiniti više u borbi protiv pretilosti, napominje analitičar Stadig koji je predložio i neke mjere, poput smanjenja PDV-a na povrće i uvođenje većeg poreza na brzu hranu. Prema istraživanju objavljenom u The Lancetu, u Hrvatskoj milijun djece, adolescenata i odraslih ima prekomjeran broj kilograma. Prema udjelu odraslih muškaraca s debljinom od oko 35 posto, Hrvatska je na visokom 25. mjestu na svijetu. Svjetski atlas debljine iz 2023. predviđa kako će 2035. godine 37 posto odrasle hrvatske populacije, svaka treća osoba, živjeti s debljinom.
Ne promijene li se trendovi, to bi do 2035. moglo rezultirati ukupnim ekonomskim posljedicama u iznosu od 2,8 milijardi eura, preko tri posto hrvatskog BDP-a. U tu procjenu ulaze troškovi zdravstvene skrbi zbog prekomjerne tjelesne mase i debljine koji bi 2035. godine mogli iznositi oko 365 milijuna eura, ali i troškovi nastali kao rezultat preranih smrti i drugog. Hrvatska je s Mađarskom i Turskom u samom vrhu s predviđenih 19 posto djece u dobi od pet do 19 godina koja će živjeti s debljinom u 2030. godini. Hrvatska i Malta na prvom su mjestu u Europskoj uniji po udjelu odraslih osoba s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom. Hrvatska tako neće ispuniti cilj Svjetske zdravstvene organizacije da do 2025. godine zaustavi porast debljine i zadrži razinu iz 2010. godine.
Ozempic je dobar kao starter ljudima koji imaju ozbiljnu nakanu. Ja čekam da nam Žak pokaže primjerom djelovanje lijeka