REAKCIJA NA ČLANAK

Zbog Rodnih studija dvojica dekana teoloških fakulteta ponudili ostavke

Foto: Tomislav Miletic/PIXSELL
Zagreb: Na konferenciji za medije objavljen završetak obnove zgrade KBF-a oštećene u potresu i povratak fakulteta u svoje sjedište
Foto: Tomislav Miletic/PIXSELL
Zagreb: Na konferenciji za medije objavljen završetak obnove zgrade KBF-a oštećene u potresu i povratak fakulteta u svoje sjedište
Foto: Tomislav Miletic/PIXSELL
Zagreb: Na konferenciji za medije objavljen završetak obnove zgrade KBF-a oštećene u potresu i povratak fakulteta u svoje sjedište
06.08.2024.
u 12:45
"Novinarka nije ni kontaktirala niti nam je ikako dala priliku iznijeti sve činjenice i našu poziciju te naše viđenje, radi korektnosti i istinoljubivosti te dobivanja cjelovite predodžbe s ciljem da se pred javnost sve iznese dužni smo osvrnuti se na taj članak“.
Pogledaj originalni članak

Dvojica dekana teoloških fakulteta, prof. dr. sc. Josip Šimunović, dekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i prof. dr. sc. Ivan Šestak, dekan Fakulteta filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, ponudili su svojim crkvenim poglavarima mandate na raspolaganje. Razlog je, kako navode u priopćenju za javnost, kojega je objavila Izvještajna katolička agencija IKA, tekst  „Maske su pale“ u „Hrvatskom tjedniku“, koji navodi kako su oni glasali za Rodne studije na Filozofskom fakultetu.

„U Hrvatskom tjedniku, br. 1036. od 1. kolovoza 2024., na stranicama 32.–34. objavljen je članak novinarke Andree Černivec naslovljen Maske su pale. U njemu se u bitnome prozivamo da smo glasovanjem na sjednici Senata Sveučilišta u Zagrebu 11. lipnja 2024. podržali rodnu ideologiju koja je u suprotnosti s naukom Katoličke Crkve, a dovodi se u pitanje i naša pravovjernost te preispituje naše svećeništvo. U tome se članku izmišlja i zatim na podlozi te izmišljotine insinuira da nam je mons. Dražen Kutleša, zagrebački nadbiskup, dao dopuštenje da glasujemo za uvođenje Rodnih studija te da je na taj način i sâm podržao njihovo uvođenje“, navode dvojica dekana, dodajući kako ih „novinarka nije ni kontaktirala niti nam je ikako dala priliku iznijeti sve činjenice i našu poziciju te naše viđenje, radi korektnosti i istinoljubivosti te dobivanja cjelovite predodžbe s ciljem da se pred javnost sve iznese dužni smo osvrnuti se na taj članak“.

„Glasovanje na Vijeću društveno-humanističkog područja Sveučilišta u Zagrebu 5. lipnja 2024. i u Senatu Sveučilišta u Zagrebu 11. lipnja 2024. naš je vlastiti i samostalan čin kao dvojice dekana koji nije bio ničim i nikime uvjetovan. Za njega se ispostavilo da je pogreška i nerazboritost koju se ovdje ne želi ni braniti ni opravdavati. Naše je glasovanje bilo administrativni i rutinski čin uvjetovan povjerenjem u sustav i nadležna sveučilišna tijelâ. Osim stotina drugih točaka i podtočaka, proteklih mjeseci na dnevnome redu sjednicâ Senata, bilo je i 70-ak studijskih programa, izmjena i dopuna postojećih ili uvođenja novih. Objektivno je bilo nemoguće u sve imati uvid jer ih je mnogo i jer ih prati opsežna dokumentacija.

VEZANI ČLANCI: 

Uvriježeno je da se u proceduri kroz sveučilišna tijela članovima Senata izlože problemi, moralno-etičke dvojbe i pravne (ne)održivosti glede novih studijskih programa te da stvar na Senat dođe pripremljena. Zbog toga se naše glasovanje kao formalni i rutinski čin te izričaj povjerenja u sustav i nadležna tijela ne smije uzimati kao moralno zastranjenje, izdaju razboritosti i zatajenje učenja Katoličke Crkve. Njega treba uzimati samo kao našu vlastitu formalnu i nenamjernu slabost, ali i pogrešku te duboku nespretnost uvjetovanu dovođenjem u zabludu i propustom sustava da se izloži cjelovito stanje stvari“.

„Stoga izražavamo žaljenje i kajanje što smo toliko nespretno i na taj način nas dvojica sudjelovali u ovoj stvari, ali i što smo svojim neprihvatljivim osobnim glasovanjem u javnosti odali pogrešan dojam da je Crkvi možda ikako prihvatljiva rodna ideologija te time dali povod sablazni. Zbog nepromišljenosti ovoga isključivo našega čina, kao dekan Katoličkoga bogoslovnoga Fakulteta u Zagrebu svojemu crkvenome poglavaru mons. Draženu Kutleši, zagrebačkome nadbiskupu i Velikome kancelaru, a ja kao dekan Fakulteta filozofije i religijskih znanosti svojemu poglavaru, p. Sebastianu Šujeviću, provincijalu Hrvatske pokrajine Družbe Isusove i zamjeniku Velikog kancelara, stavljamo svoje dekanske službe i sve druge službe na Sveučilištu u Zagrebu na raspolaganje“, pišu i dodaju kako su „tvrdnje i zaključci izneseni u Hrvatskom tjedniku o stavu zagrebačkog nadbiskupa i predsjednika Hrvatske biskupske konferencije, mons. Dražena Kutleše, o tom pitanju autoričina su izmišljanja i insinuacije“.

„Mons. Kutleša poglavar je samo dekanu Katoličkoga bogoslovnog fakulteta, ali ne i dekanu Fakulteta filozofije i religijskih znanosti o. Ivanu Šestaku koji pripada isusovačkome redu. Dekan Šestak ima drugoga (redovničkoga) poglavara pa je na razini osnovne logike nemoguće i činjenično netočno da bi mons. Kutleša davao ili pak mogao ili smio njemu davati ikakve upute. Veliki kancelar mons. Dražen Kutleša nikada nije ulazio u redovito djelovanje fakulteta, a kamoli utjecao kako bi tko, pa i ja kao dekan, trebao glasovati u bilo kojemu fakultetskom ili sveučilišnom tijelu ili u bilo kojoj situaciji.

Kao pravnik, ali poznajući osobni habitus te najviše kriterije mons. Kutleše, zna se da on nikada ne bi pristao na nepoštenje, pravne neodrživosti i proceduralne anomalije. Mons. Kutleša predsjednik je Hrvatske biskupske konferencije čija je Komisija Iustita et pax snažno, precizno i nedvosmisleno u bitnome izrazila stav o neprihvatljivosti i temeljitoj štetnosti rodne ideologije i, što je najvažnije, da o tome u Crkvi nema pregovora ili popuštanja svidjelo se to nekome ili ne. Za Katoličku Crkvu, a što je mons. Kutleša višestruko opetovao, neprihvatljiva je svaka ideologija roda i rodnih teorija koje su suprotne Božjem stvoriteljskom planu i promiču antropološki dualizam koji razdvaja spol i rod ili se spol svodi samo na biološku razinu te, kao takve, dovode u pitanje i samo dostojanstvo ljudske osobe.

Optuživati mons. Dražena Kutlešu ili dovoditi u pitanje njegovu vjerodostojnost i dobar glas, krajnje je neprofesionalno i uvredljivo“, objašnjavaju i dodaju kako njih dvojica sada samo mogu „žaliti i tražiti oprost što su naši osobni, nepromišljeni i mnogim katolicima sablažnjući čini od 5. i 11. lipnja 2024. godine bili povod opisanom kolopletu izmišljotina, insinuacija, netočnosti i neuvjerljivosti, a što je dovelo do neopravdane difamacije trećih osoba. Kao dvojica dekana možemo samo reći da je to i nama opomena da moramo u budućnosti temeljitije pristupati svemu“. Sada su na potezu njihovi crkveni poglavari tj. nadbiskup zagrebački mons. Dražen Kutleša i isusovački provincijal o. Sebastijan Šujević.

>>> FOTO Ukleti stakleni toranj u koji nitko ne ulazi: Bio je perjanica grada, a sad izgleda kao da je kroz njega prošao tornado

Foto: Ivica Galovic/PIXSELL
Slavonski Brod: Zapuštena poslovna zgrada tvrtke "Đuro Đaković"
Foto: Ivica Galovic/PIXSELL
Slavonski Brod: Zapuštena poslovna zgrada tvrtke "Đuro Đaković"
Foto: Ivica Galovic/PIXSELL
Stakleni poslovni toranj Milovi?ka
Foto: Ivica Galovic/PIXSELL
Slavonski Brod: Zapuštena poslovna zgrada tvrtke "Đuro Đaković"
Foto: Ivica Galovic/PIXSELL
Stakleni poslovni toranj Milovi?ka
Foto: Ivica Galovic/PIXSELL
Stakleni poslovni toranj Milovi?ka
Foto: Ivica Galovic/PIXSELL
Stakleni poslovni toranj Milovi?ka
Foto: Ivica Galovic/PIXSELL
Stakleni poslovni toranj Milovi?ka
Foto: Ivica Galovic/PIXSELL
Stakleni poslovni toranj Milovi?ka
Foto: Ivica Galovic/PIXSELL
Stakleni poslovni toranj Milovi?ka
Foto: Ivica Galovic/PIXSELL
Stakleni poslovni toranj Milovi?ka
Foto: Ivica Galovic/PIXSELL
Stakleni poslovni toranj Milovi?ka
Foto: Ivica Galovic/PIXSELL
Stakleni poslovni toranj Milovi?ka
Foto: Ivica Galovic/PIXSELL
Stakleni poslovni toranj Milovi?ka
Foto: Ivica Galovic/PIXSELL
Stakleni poslovni toranj Milovi?ka
Foto: Ivica Galovic/PIXSELL
Stakleni poslovni toranj Milovi?ka
Foto: Ivica Galovic/PIXSELL
Stakleni poslovni toranj Milovi?ka
Foto: Ivica Galovic/PIXSELL
Slavonski Brod: Zapuštena poslovna zgrada tvrtke "Đuro Đaković"
Foto: Ivica Galovic/PIXSELL
Slavonski Brod: Zapuštena poslovna zgrada tvrtke "Đuro Đaković"
Foto: Ivica Galovic/PIXSELL
Slavonski Brod: Zapuštena poslovna zgrada tvrtke "Đuro Đaković"
Foto: Ivica Galovic/PIXSELL
Slavonski Brod: Zapuštena poslovna zgrada tvrtke "Đuro Đaković"
Foto: Ivica Galovic/PIXSELL
Slavonski Brod: Zapuštena poslovna zgrada tvrtke "Đuro Đaković"
Foto: Ivica Galovic/PIXSELL
Slavonski Brod: Zapuštena poslovna zgrada tvrtke "Đuro Đaković"
Foto: Ivica Galovic/PIXSELL
Slavonski Brod: Zapuštena poslovna zgrada tvrtke "Đuro Đaković"
Foto: Ivica Galovic/PIXSELL
Slavonski Brod: Poslovni toranj na ulazu u tvornicu ?uro ?akovi?
Foto: Ivica Galovic/PIXSELL
Slavonski Brod: Poslovni toranj na ulazu u tvornicu ?uro ?akovi?
Foto: Ivica Galovic/PIXSELL
Slavonski Brod: Poslovni toranj na ulazu u tvornicu ?uro ?akovi?

SIGURNOST GRAĐEVINA

Hrvatski građevinski inženjer: Zgrade izgrađene u ovom razdoblju su najkritičnije. Gradile su se bez adekvatnih projektnih obrada

"Zabrinjavajuće je da do ovog urušavanja nije došlo uslijed elementarne nepogode kao što smo imali potrese u Zagrebu i Petrinji niti obilnih oborina kao što je bio slučaj u Valenciji, Jablanici u BiH ili u Bologni. Nije bilo niti velikih oborina, snijega, niti jakog utjecaja vjetra ili temperature, a nadstrešnica se ipak urušila i izazvala veliku tragediju."

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.