Ministar financija Zdravko Marić sudjelovanjem na sastanku s čelnicima Agrokora u Banskim dvorima u veljači prošle godine nije povrijedio načela obnašanja dužnosti, utvrdilo je jučer Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa dužnosnika većinom glasova.
“Mariću je bilo neugodno”
Na sjednici Povjerenstva bio je i sam Marić, koji je u pisanom očitovanju lani naveo kako se na sastanku razgovaralo o tome kako posrnulom koncernu osigurati likvidnost i umanjiti posljedice krize na gospodarstvo. Jučer je, međutim, otkrio da na sastanku nije samo šutio, nego je izvijestio o programima kreditiranja putem HBOR-a te upozorio kako je za takvo kreditiranje nužno kontaktirati Europsku komisiju, ali i voditi računa da se ne poveća javni dug. O svemu tome Marić je na spornom sastanku govorio tek kada ga se pitalo što se može učiniti, a Božo Petrov, koji je pred Povjerenstvo pozvan u svojstvu svjedoka, otkrio je da je Marića za mišljenje pitao premijer Andrej Plenković.
– Ja nisam taj koji prosuđuje je li bilo sukoba interesa. Moj je dojam da je Mariću bilo neugodno na sastanku i zato je vjerojatno izbjegavao sudjelovanje u raspravi sve dok premijer nije zatražio njegovo mišljenje – posvjedočio je Petrov.
Osim iskaza dvojice dužnosnika, na jučerašnjoj sjednici svjedočili smo i novoj praksi Povjerenstva. Predsjednica Povjerenstva Nataša Novaković Petrova je upozorila kako je na sjednici u svojstvu svjedoka te kako bi se lažnim iskazom izložio kaznenom progonu. Povjerenstvo je za svjedoka zvalo i Ivana Crnjca, bivšeg člana uprave Agrokora, no poziv mu nije uredno dostavljen, a kada su ga kontaktirali, ispričao se drugim obvezama.
Ovlasti Povjerenstva
No veliko je pitanje ima li nova ekipa u Mutimirovoj ulici uopće ovlasti pozivati svjedoke kako bi utvrdila je li dužnosnik u iskazu govorio istinu. Oni se, doduše, pozivaju na odluku Ustavnog suda koji je 2012. ocjenjivao ustavnost Zakona o sprječavanju sukoba interesa, a u kojoj stoji kako je riječ o zakonu iz područja upravnog prava, što bi značilo da vrijedi Zakon o općem upravnom postupku. Međutim, Ustavni sud u toj odluci Povjerenstvu osporava ovlast da, primjerice, utvrđuje je li dužnosnik u imovinskoj kartici naveo neistinite ili nepotpune podatke. Obrazloženje da takvo utvrđivanje “nije podobno da bude predmet nesudskog postupanja inherentnog administrativno-nadzornom tijelu osnovanom u preventivne svrhe” dovodi u pitanje novu praksu Povjerenstva. Dapače, Ustavni sud u toj odluci višekratno spori ovlast Povjerenstva da “utvrđuje činjenice vlastitim radnjama”, osim ako su zakonom precizirane, kao i da “pribavlja činjenice i dokaze”. A “pribavljanje činjenica i dokaza” sudovima i državnim tijelima omogućuje Zakon o općem upravnom postupku pa je lako zaključiti da Ustavni sud Povjerenstvo ipak izuzima od tijela koja provode upravne postupke i smatra ga više administrativnim tijelom. Ipak, s obzirom na to da Povjerenstvo Marića jučer nije proglasilo “krivim”, za stav koji će o novoj praksi zauzeti sudovi morat ćemo pričekati neki novi predmet.
ne pisite protiv......cenzura !!!