Objavu nerevidiranih konsolidiranih rezultata za 2017. godinu Agrokora zasjenila je objava rješenja Visokog trgovačkog suda kojom je “srušena” podjela vjerovnika na pet skupina, ali i činjenica da dobavljači Agrokora nisu odustali od prigovora Trgovačkom sudu o privilegiranju pojedinih vjerovnika na koji su se odlučili nakon što je izvanredni povjerenik Fabris Peruško potpisao sporazum s Gradom Zagrebom.
Agrokor, odnosno njegovih 105 tvrtki, ostvarili su znatno manje prihode lani nego u 2016., ali je operativna dobit koncerna zadržana na sličnoj razini. Na tragu planova vodilo se računa o rastu profitabilnosti, a ne o volumenima prodaje, pojasnili su u koncernu. Zbog toga su prihodi pali na 39,3 milijarde kuna pa su za 5,5 milijardi kuna niži nego kad je koncern vodio Ivica Todorić.
Operativna dobit, odnosno zarada prije troškova kamata, poreza i amortizacija, pala je za 35 posto na svega 665 milijuna kuna, ali ako bi se isključili troškovi restrukturiranja onda bi pad iznosio samo šest posto.
Pad hrane i poljoprivrede
Maloprodaja i veleprodaja u prihodima je pala više od 12 posto, sektor hrane u kojem su zvijezde Agrokora rastao je, ali je poljoprivreda također zabilježila pad prihoda i profita. Pad profitabilnosti sektora poljoprivrede, pojasnili su, djelomično je izazvan i konsolidacijom tvrtke Vinka u poslovanje s obzirom na to da je ta kompanija imala negativnu operativnu dobit.
– Rezultati su u drugom dijelu godine bili odlični, ali je prvi dio godine poslovanje bilo otežano što je utjecalo na poslovanje – kazao jučer izvanredni povjerenik Fabris Peruško predstavljajući prošlogodišnje rezultate.
Dobri rezultati nastavljeni su i početkom ove godine. Detaljne informacije o poslovanju pojedinih tvrtki Agrokor će objaviti tek u drugoj polovici svibnja zbog knjiženja jamstava.
Naime, financijski izvještaji moraju sadržavati uknjižena jamstva, a da bi se ona knjižila izvanredna uprava čeka završetak modela namirenja koji će odrediti koliki dio jamstava će upisati koja tvrtka. Rezultati poslovanja su u okviru očekivanja, ali da bi Agrokor mogao funkcionirati i otplaćivati dugove morat će u budućnosti raditi više i bolje. Novi vlasnici će morati provesti dubinsko poslovno restrukturiranje i maksimizirati poslovanje.
Poništene skupine vjerovnika
Jučer je objavljeno i rješenje Visokog trgovačkog suda koji je poništio skupine vjerovnika i od izvanredne Uprave zatražio novi prijedlog skupina. Zanimljivo je da u odluci sud ističe kako osim razlučnih vjerovnika koji imaju posebni pravni status ne vide gospodarsku i pravnu osnovu za podjelu vjerovnika na skupine.
Podsjetimo, vjerovnici su podijeljeni na pet skupina, od kojih su u prvoj razlučnih vjerovnici, koje sud priznaje, u drugoj vlasnici obveznica, u trećoj kreditori koji su sudjelovali u roll-up aranžmanu, u četvrtoj vjerovnici koji imaju više jamstava te u petoj neosigurani vjerovnici. Međutim u izvanrednoj upravi ne vide ništa sporno u tom rješenju već su uvjereni da će se stvar s Visokim trgovačkim sudom riješiti već idućeg tjedna, pa čak i da im takvo rješenje pomaže da se osnuje stalno vjerovničko vijeće.
Naime, Adris grupa osporila je sve tražbine vlasnika obveznica, a kako su oni bili svrstani u posebnu skupinu vjerovnika B ta je skupina ostala prazna pa nije imao tko predložiti svog predstavnika u stalno vjerovničko vijeće, pa se to tijelo nije moglo niti osnovati. Zato sad u Agrokoru interpretiraju odluku suda kao asistenciju pri osnivanju tijela. Iako su pravnici tvrdili da i privremeno vjerovničko vijeće može iznijeti nagodbu sud je rješenjem istaknuo da ono može tek voditi pripremu, ali da stalno vjerovničko vijeće mora biti osnovano prije nagodbe. – To je prilika da osnujemo stalno vjerovničko vijeće. Ne vidimo sudsko rješenje kao veliku prepreku – kazao je Peruško.
U Agrokoru očekuju da će se već idući tjedan razriješiti problem sa skupinama vjerovnika te da će nastaviti dalje dogovarati nagodbu. Valja napomenuti da je u trenutku predstavljanja prošlogodišnjih rezultata izvanredna uprava dobila vijest o rješenju Visokog trgovačkog suda. Problem s kojim se izvanredna uprava također mora suočiti jest i otpor dobavljača prema ugovoru Zagreba i Agrokora po kojem će grad i povezana društva kojima je osnivač naplatiti više od 60 posto potraživanja koja su ukupno iznosila oko 122 milijuna kuna.
Također, uvjeravaju da je riječ o izjednačavanju Zagreba s ostalim dobavljačima, a ne privilegiranju jednog vjerovnika.
a dobit -