Želimo sagraditi grad pokraj Zagreba u kojem će živjeti samo iseljenici

Udruga hrvatskih povratnika i iseljenika ima u planu vratiti u Hrvatsku čak deset tisuća Hrvata iz dijaspore u roku od pet godina.

S tim ciljem njihov predsjednik Zdravko Belančić, povratnik iz Clevelanda (SAD) već mjesecima traga za dovoljno velikim zemljištem za gradnju, kako kaže, pravog malog grada iseljenika u kojem bi broj povratnika rastao iz godine u godinu. U prvoj fazi planirana je gradnja 200-tinjak obiteljskih kuća koje bi financirali sami iseljenici-povratnici, a potom bi se na zemljištu sagradilo još kuća te Dom iseljenika povratnika koji bi imao i svoj hotelski dio, urede, dvoranu za konferencije, restoran te starački dom. Cijeli projekt uključuje i gradnju sportskih terena, ali i zdravstvene ambulante. Sve bi to bilo, objašnjava Belančić, na raspolaganju povratnicima koji bi u naselju kupili kuće. Prema ideji koja je predstavljena i na nedavno održanom Prvom hrvatskom iseljeničkom kongresu u Zagrebu, kuće u naselju mogli bi kupiti jedino članovi Udruge, a članom može postati bilo koja osoba koja je živjela u inozemstvu ili im je netko od roditelja živio izvan domovine.

Razumna cijena

Trenutačno su u tijeku pregovori s gradovima, a već su se pojavile i neke potencijalne lokacije za gradnju “grada povratnika”. Jedna je lokacija u Samoboru, a drugu lokaciju, kaže Belančić, nudi grad Zagreb kod Sv. Klare. A vode se i pregovori oko jedne lokacije u neposrednoj blizini Zadra.

– Nama je bitno da je zemljište u vlasništvu grada i da postoje ispravne građevinske parcele s dozvolama za gradnju projekta koji bi otkupili (članovi udruge), tj. povratnici, kako budu kupovali parcele za gradnju svojih objekata u naselju. Dakle, svatko tko kupi zemljište u naselju i odluči se na gradnju kuće platit će gradu za svoju parcelu. Bitno nam je i da cijena zemljišta bude razumna i da nam grad omogući infrastrukturu – objašnjava Belančić.

Na taj način sama udruga zapravo nema financijskih izdataka za gradnju naselja, dok bi s druge strane za starački dom i dom iseljenika povratnika pronašla investitore, također Hrvate iz iseljeništva.

– Godinama govorim o ovom projektu s iseljenicima i uvjeravam vas da se jako velik broj ljudi želi vratiti u svoju domovinu i na taj joj način i pomoći. Međutim, mnogi koji su se ranije vratili u svoja stara mjesta i kupili ili gradili kuće ostali su razočarani. Ne nalaze više suživot. Godine u inozemstvu učinile su svoje i oni su zapravo odgojeni na drugi način. Zbog toga i žele naselje u kojem bi bili na jednom mjestu i u kojem bi mogli živjeti onako kako su živjeli i u SAD-u, Kanadi, Njemačkoj...– kaže Belančić. Vrijednost same investicije je, kaže, teško procijeniti u ovom trenutku jer se ne zna ni točan broj kuća koje bi se gradile, ali siguran je da ne bi bila manja od 20 milijuna dolara, a sa širenjem projekta rastao bi i taj iznos.

Otvoreni za investicije

Gradonačelnik grada Samobora Krešo Beljak upoznat je s ovim projektom.

– Mi smo otvoreni za investicije i pomoći ćemo oko svega što je u skladu sa zakonom – kaže Beljak.

Predsjednik Organizacijskog odbora Hrvatskog iseljeničkog kongresa dr. Marin Sopta pozdravlja, kaže, svaku ideju koja se tiče povratka iseljenika i investiranja. I nada se, dodaje, da će njeni tvorci imati razumijevanja i naići na podršku države i gradova.

– Ali se isto tako nadam da ne dolaze samo s idejom i lijepim pričama već i s kapitalom – poručio je Sopta.

I u Državnom uredu za Hrvate izvan RH kažu da će podržati svaku ozbiljnu ideju i da će sve potencijalne investitore rado povezati s Agencijom za investicije i konkurentnost.

>> 'Jezik je najvažnija poveznica domovinske i iseljene Hrvatske'

>> U 20 godina iseljeništvo je u RH poslalo oko 100 milijardi eura

>> Došli iz Venezuele i – ostali