Mi smo rekorderi, građani će 50 godina imati isti standard

Vlada se mora obratiti javnosti i poručiti da je ključni problem Hrvatske demografija, da problem sada možemo riješiti ili povećanjem poreza ili prodajom imovine. U suprotnom imat ćemo još veći odljev ljudi. Odnosno, kaže Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta, Vlada mora suzbiti društvenu krizu u kojoj se nalazimo.

Politička kriza i loše vodstvo dugo su već kočnica razvoja zemlje?

Hrvatskoj se već desetljeće i pol događa takva kriza, odnosno stagnacija. Nijedna stranka nema čelnih ljudi koji će ponuditi rješenja i viziju. Takve su i vlade, a to se onda odrazilo na sve snažniju društvenu krizu.

Griješi li Vlada što nije otvorena prema javnosti i ne objasni zašto su neke mjere neophodne?

S Markova trga treba objasniti da trenutačno postoji opcija ili prodaje državnih udjela ili oporezivanja privatne imovine. Jer gospodarski rast nije dovoljan da pokrije obveze. On može pokriti tek polovicu iznosa kamata koje u jednoj godini moramo platiti. To znači da za ostatak moramo tražiti druge izvore, kroz prodaju ili nove poreze. To znači i da za standard građana ne ostaje ništa. Mi smo rekorder jer i pored tolikog napretka u tehnologiji mi imamo isti standard kao i 1974. godine, a s obzirom na situaciju, bit će isti i 2024. godine.

Društvena kriza postala je uzrok iseljavanja ljudi, čak i onih koji imaju posao, ali i dobre plaće?

Događa se situacija da za nekoliko godina nećemo imati radnu snagu. Demografija je kod nas ključni problem. Nijedna zemlja unutar Europe nema takav problem – da je istodobno prisutna stara populacija i odljev mladih ljudi. Zato nijedan program koji Vlada predlaže, od mirovinskog do zdravstvenog, uskoro neće biti održiv. No Europsku komisiju taj problem ne zanima, njima je ključno da se uredno servisiraju dugovi pa su nam stoga i preporučili mjere poput privatizacije, kasnijeg umirovljenja i poreza na imovinu.

Je li ispunjavanje tih preporuka neophodno ili Vlada može predložiti i neke druge, a da imaju isti ishod – manji deficit i javni dug?

Naravno, Europska komisija ima cilj, a mi biramo instrumente. Trenutačno su to oni vezani za prodaju državne imovine, a kako se privatna ne može prodati, onda će se ta imovina oporezivati. No kako je u Saboru tanka većina, izglasavanje prijedloga za oporezivanje imovine je upitno jer, ako se to provede, treba naći i rješenje za financiranje lokalne države.

Kažete da je problem demografije naš, odnosno da se EK time ne bavi. No mogu li se za taj problem tražiti neka sredstva?

To će se i morati dogoditi. Uskoro će nam trebati paketi pomoći za socijalu, sufinanciranje staračkih domova, skrb za starije osobe, ali i ponuda financijskih instrumenata za starije osobe. A mi bismo morali i osigurati politiku useljavanja, no to će uz naš svjetonazor biti teško prihvatljivo.

Kakve će posljedice biti poreza na imovinu?

Kada se uvede porez, u nekim dijelovima Hrvatske porezna obveza će biti jednaka cijeni koju će netko moći dobiti za tu nekretninu. Pa će se gotovo nekretnine poklanjati. A dodatno bi moglo otvoriti pitanje iseljavanja.

Govorite i da se zbog kasnijeg umirovljenja postavlja i pitanje održivosti mirovinskog sustava?

Uz takvu demografiju nema te razine izdvajanja koja će omogućiti održivi mirovinski sustav . Vjerojatno će se postaviti pitanje treba li ukinuti dodatak u prvom stupu, možda omogućiti onima koji žele da se vrate u prvi stup ili pak da građani dobe bruto plaće i sami izdvajaju u treći stup. Zaključno, kod nas se brže događaju problemi nego što ih možemo otkriti.

Zagovornik ste i privatizacije?

Sve što je tržišno, primjerice Podravka ili Končar, treba prodati, a što je vezano za prirodu i monopol zadržati. No uskoro će sigurno doći na red i prodaja energetskih kompanija.