KRIZA U BIH

Zemlja bez vlasti i kompromisa unatoč pritisku Washingtona

Foto: Armin Durgut/PIXSELL
Denis Zvizdić
Foto: DADO RUVIC/REUTERS/PIXSELL
Željko Komšić, Milorad Dodik i Šefik Džaferović
30.08.2019.
u 13:51
Zbog neuspostave nove izvršne vlasti institucije države BiH nalaze se u paradoksalnoj situaciji da se nekoliko državnih ministara istodobno nalazi i na poziciji parlamentarnih zastupnika, gdje su izabrani kao kandidati na prošlogodišnjim izborima.
Pogledaj originalni članak

Šanse da se do isteka predviđenog roka, a to je 5. rujna, provede dogovor lidera triju pobjedničkih stranaka na izborima o uspostavi državne vlasti u Bosni i Hercegovini, svedene su na minimum nakon još jednog neuspjelog pokušaja imenovanja mandatara Vijeća ministara u Predsjedništvu BiH.

Političke pozicije na bošnjačkoj i srpskoj strani zakovane su i sve je manje onih koji vjeruju da se može dogoditi neki nagli zaokret i deblokada uspostave vlasti. Iako su izbori održani još u listopadu prošle godine, državna i vlast na razini entiteta Federacija BiH još nije uspostavljena, a razlog su različita uvjetovanja i blokade.

Hrvati žele u NATO

Bit je problema u nepristajanju bošnjačke stranke na imenovanje Zorana Tegeltije iz SNSD-a za mandatara Vijeća ministara BiH prije nego vodeća srpska stranka u BiH pristane na slanje prvog Godišnjeg nacionalnog plana (ANP) u NATO, što se smatra nastavkom ranije započetoga integracijskog procesa u ovaj vojno-politički savez. S druge strane, Milorad Dodik i njegov SNSD, ali i sve druge parlamentarne stranke sa srpskim predznakom odbacuju usvajanje ANP-a i dalje približavanje BiH NATO-u. Taj proces izravno povezuju sa Srbijom i njezinim odnosom prema integraciji u NATO.

Treća, hrvatska strana, otvoreno podupire ulazak BiH u NATO-savez pa samim tim i usvajanje ANP-a, ali upozorava da ovo pitanje ne smije biti korišteno za uvjetovanje uspostave državne vlasti. U tom smislu prozivaju bošnjačku stranu kao glavnog kočničara imenovanja novog Vijeća ministara.

Foto: Armin Durgut/PIXSELL
Denis Zvizdić

Za Hrvate je, generalno, najvažnije da se pristupi reformi izbornog zakonodavstva kako bi se osigurao izborni legitimitet (slučaj Komšić), ali i omogućilo održavanje izbora u Gradu Mostaru iduće godine zajedno s lokalnim izborima u ostatku zemlje.

Bošnjačka strana, međutim, nije posebno zainteresirana za reformu izbornog zakonodavstva, jer im dosadašnja rješenja omogućavaju da koriste svoju brojčanu nadmoć i nameću Hrvatima političke predstavnike, uključujući člana Predsjedništva BiH. Ovako suprotstavljeni interesi hrvatske i bošnjačke politike razlog su što su male šanse da uskoro bude uspostavljena i nova vlast u Federaciji, koju kolokvijalno nazivaju hrvatsko-bošnjačkim entitetom.

Sve upućuje na to da bez snažnijeg angažmana “međunarodne zajednice” BiH neće izaći iz političke pat-pozicije u kojoj se nalazi zbog sukobljenih interesa triju naroda. Najviše se očekuje od SAD-a, ali i Turske i Srbije, država koje imaju snažan utjecaj na bošnjačku, odnosno srpsku politiku u BiH. Nakon dugo vremena jučer su se zajedničkom izjavom oglasila veleposlanstva SAD-a, Francuske, Velike Britanije, Italije i Njemačke pozivajući na postizanje kompromisa među političkim strankama.

Odluka o odgađanju sjednice Predsjedništva BiH ističe potrebu za kompromisom i izgradnjom konsenzusa između političkih stranaka i lidera u BiH, poručuju u zajedničkoj izjavi iz navedenih pet veleposlanstava.

Foto: DADO RUVIC/REUTERS/PIXSELL
Željko Komšić, Milorad Dodik i Šefik Džaferović

“Formiranje vlasti i nastavak napretka prema reformama koje su u skladu s postojećim ciljevima i opredjeljenjima vanjske politike ključni su sljedeći koraci za BiH i njezinu budućnost. Opet potvrđujemo našu čvrstu privrženost snažnim i djelotvornim državnim institucijama te pozivamo političke lidere da u cijelosti poštuju Ustav i zakone BiH te da djeluju u skladu s njima”, navodi se u izjavi koju su podržali i Izaslanstvo EU i Ured specijalnog predstavnika EU u BiH.

Male šanse za deblokadu

Ako, ipak, sve ostane samo na međunarodnim apelima za postizanje kompromisa, male su šanse da će se u sljedećim tjednima pa i mjesecima deblokirati uspostava vlasti. Štoviše, moguće su dodatne komplikacije, jer Milorad Dodik najavljuje da neće nijemo promatrati da se njegovoj stranci kao izbornom pobjedniku u RS-u onemogućava ulazak u državnu vlast.

Kao moguće poteze najavljuje povlačenje entiteta RS iz reformskih sporazuma koji su doveli do uspostave državne vojske, sustava neizravnog oporezivanja i pravosuđa. Podsjeća da daytonskim ustavom državi BiH nisu dane ovlasti u ovim oblastima te da su provedene reforme rezultat pritisaka i samovolje međunarodne zajednice. Američko veleposlanstvo i Ured visokog predstavnika već su upozorili da je takvo djelovanje neprihvatljivo.

Bizarnosti u BiH-a

Zbog neuspostave nove izvršne vlasti institucije države BiH nalaze se u paradoksalnoj situaciji da se nekoliko državnih ministara istodobno nalazi i na poziciji parlamentarnih zastupnika, gdje su izabrani kao kandidati na prošlogodišnjim izborima.

Posebno je neobičan slučaj predsjedatelja Vijeća ministara BiH Denisa Zvizdića, koji je na čelu izvršne vlasti u starom sazivu, ali je ujedno i predsjedatelj Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH u novom sazivu.

Dakle, predsjednik parlamenta Denis Zvizdić šef je premijeru Denisu Zvizdiću.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 8

SM
Smola
17:53 30.08.2019.

Zemlja koja to odavno nije, negdje oko cca 24 godine.

MA
marsovac
14:29 30.08.2019.

nekakav, nikakav,...tara tatu tara tatu,..........sta neodes u rusiju svoju tajnu domovinu. Vec si bogu i vragu dosadio sa tvojim komentarima i ruskom pozadinom. Daj bre oladi, idi se leciti.

KA
kajinx
19:40 30.08.2019.

Muslimane pomaže Sultan Erdogan, Srbe pomažu Beograd i Putin, Hrvate pomaže NITKO! Eto sreće i velike države.