Nakon što je europarlamentarka i izvjestiteljica eurosocijalista za strategiju „Od polja do stola“ Biljana Borzan optužila Vladu RH, odnosno Ministarstvo poljoprivrede da u Bruxellesu izravno lobira da EU odustane od obvezujućih ciljeva smanjenja upotrebe kemijskih pesticida u proizvodnji hrane, a prozvano ministarstvo odgovorilo da su to netočne, politikantske i zlonamjerne tvrdnje kojima se dezinformira hrvatska javnost, reagirala je i Udruga Zemljane staze.
Podsjetimo, Borzan je ustvrdila kako je u posjedu dopisa koji je u ožujku poslan u Europsko vijeće. U njemu Hrvatska i još 11 država članica izražavaju neslaganje s ciljem da EU kroz strategiju „Od polja do stola“ prepolovi upotrebu kemijskih pesticida sredstava do 2030. jer, među ostalim, za to ne postoji znanstvena osnova i ti su ciljevi nedostižni.
Ministarstvo je pak odgovorilo kako je Hrvatska smo izrazila zabrinutost po pitanju ostvarenja EU cilja koji se odnosi na smanjenje korištenja sredstva za zaštitu bilja na način da države članice smanje korištenje istog za 50% na nacionalnoj razini, naglašavajući potrebu za uvažavanjem pojedinačnih razlika država članica.
Hrvatska koristi upola manje pesticida, 1,04 kg/ha, od prosjeka EU koji iznosi 2,05 kg/ha, naglasili su, ističući kako nije točno da Vlada RH podržava neekološke metode proizvodnje, ali ima i "odgovornost istovremeno osigurati opstojnost hrvatske poljoprivrede, njezinu veću konkurentnost i veću prehrambenu sigurnost hrvatskih građana te utjecati na donošenje pravila koja su ključna za ostvarivanje strateških interesa RH."
Iz Zemljanih staza kažu pak kako podržavaju stav i izjave zastupnice Borzan da hrvatsko Ministarstvo poljoprivrede ne radi u najboljem interesu građana kada se radi o smanjenju upotrebe pesticida.
- U dokumentu se 12 država članica EU-a, uključujući Hrvatsku, protivi obvezujućim ciljevima Europskog zelenog plana za smanjenje pesticida za 50 % do 2030. godine - tvrde iz udruge te dodaju kako 12 država članica u zajedničkoj izjavi implicira smanjenje prinosa kao rezultat smanjene upotrebe pesticida. Pritom zanemaruju studije koje govore drugačije i pružaju rješenja za uspostavu održivih sustava proizvodnje hrane koji ne utječu štetno na zdravlje ljudi, prirodu i okoliš, kao i svjedočanstva mnogih poljoprivrednika koji su smanjili upotrebu pesticida za 50% i više, a također i onih koji proizvode organsku hranu s jednakim ili većim prinosima i jednakom ili većom zaradom.
Spomenuti dokument odnosi se, naime, na reviziju Direktive o održivoj upotrebi pesticida koja bi trebala biti objavljena 22. lipnja ove godine.
- Pritisak agroindustrije, koja sramotno i nadasve neopravdano koristi rat u Ukrajini kao izliku za slabljenje ciljeva europskog zelenog dogovora, iznimno je jak. Nažalost, stav Hrvatske je sličan onom iz ovog snažnog lobija, a na štetu njenih građana koje bi zapravo trebala štititi od ovih nevidljivih otrova - objašnjavaju.
Tvrde kako je mišljenje zastupnice Borzan poduprto Pismom opažanja Europske komisije koje analizira nacrt Strateškog plana za provedbu zajedničke poljoprivredne politike te da su u suradnji s krovnom organizacijom Pesticide Action Network Europe (PAN Europe) proučili pismo i izdvojili ključne točke koje se odnose na upotrebu pesticida. Jedna od njih je da EK traži od Hrvatske da značajno poveća razinu ambicija u pogledu gubitka nutrijenata i održive upotrebe pesticida te da postavi ambiciozne ciljeve. Isto tako i da elaborira pristup integriranoj kontroli nametnika, ključne sastavnice za smanjenje upotrebe pesticida.
- Hrvatska najprije treba razjasniti, na temelju SWOT analiza, je li smanjenje upotrebe pesticida prepoznata potreba na nacionalnoj razini koju treba riješiti Strateškim planom. Nakon toga treba obrazložiti kako će predložene intervencije rezultirati rješavanjem problema, pružajući dobro opravdanje za očekivane rezultate - ističu iz Zemljanih staza te dodaju kako smanjenje upotrebe pesticida i zamjena pesticida održivim alternativama zahtijeva promjene u načinu uzgoja hrane, što svakako uključuje edukaciju poljoprivrednika i paket mjera za potporu poljoprivrednicima u prijelaznom razdoblju.
- Iz Pisma je vidljivo da Hrvatska nije provela ni analizu stanja kako bi se uopće moglo pristupiti rješavanju problema upotrebe pesticida, da nema plan smanjenja upotrebe pesticida primjenom integriranog upravljanja štetnicima te da nije dostavila informacije o upotrebi pesticida i primjeni integrirane kontrole nametnika - upozoravaju.
- Direktiva 2009/128/EC jasno navodi da države članice trebaju poduzeti sve potrebne mjere za promicanje suzbijanja nametnika s minimalnim unosom pesticida, dajući, gdje god je moguće, prioritet nekemijskim metodama. Nemamo podatke o tome koje je mjere u tom smjeru poduzelo Ministarstvo poljoprivrede te da li radi na paketu mjera za poljoprivrednike u prijelaznom razdoblju, pa se ne možemo složiti s tvrdnjom da se Hrvatska „ne protivi održivom korištenju pesticida i ekološkim ciljevima”, osobito jer je u prethodno spomenutom dokumentu navedeno da „usvojeni ciljevi smanjenja ne bi trebali dovesti do smanjenja poljoprivredne proizvodnje, kako ne bi ugrozili sigurnost hrane Europske unije i povećali ovisnost o uvozu hrane”, iz čega iščitavamo da nisu poduzete mjere za zamjenu pesticida održivim alternativama, budući da alternative postoje i uspješno se primjenjuju - naglašavaju.
- Konvencionalna poljoprivreda, uz veliku ovisnost o sintetskim pesticidima i kemijskim gnojivima, ima velike troškove za same poljoprivrednike. Nedavna studija pokazala je kako se profiti konvencionalnih poljoprivrednika tijekom godina u EU stalno smanjuju, dok industrija pesticida ostvaruje ogroman profit zahvaljujući ovisnosti farmera o pesticidima. S druge strane, agroekološke prakse bez pesticida omogućuju poljoprivrednicima da postanu manje ovisni o subvencijama i imaju profitabilniju djelatnost, čuvajući pritom zdravlje građana, prirodu i okoliš! - upozorava Tara Glaser, volonterka udruge Zemljane staze.
Dodaje kako uz brojne dokaze o štetnosti pesticida za zdravlje ljudi, prirode i okoliša i uz brojne studije i dokaze koji idu u prilog održivim agroekološkim sustavima, nema razloga da se podržava daljnja upotreba pesticida. Znanstvena istraživanja pokazuju da je proizvodnja hrane u EU, a da Unija pritom ostane neto izvoznik hrane, moguća bez upotrebe sintetskih pesticida.
- Alternativna rješenja postoje, brojni poljoprivrednici ih uspješno primjenjuju, jednostavno ih treba implementirati i u Hrvatskoj – napominje ona.
Građani Europske unije su u inicijativi Spasimo pčele i poljoprivrednike jasno dali do znanja da ne žele pesticide u svom okolišu, podsjećaju iz Zemljanih staza. Umjesto da se protivi smanjenju upotrebe opasnih otrova za 50%, Hrvatska vlada treba poslušati zahtjeve građana i raditi na smanjenju ovisnosti hrvatskih poljoprivrednika o pesticidima i umjetnim gnojivima, bez uspoređivanja s drugim ekstremno lošim primjerima, te usmjeriti svoje resurse u stvaranje održivih agroekoloških sustava proizvodnje hrane i sirovina. Svako protivljenje napretku u ostvarivanju zacrtanih ciljeva smanjenja upotrebe pesticida svakako ide na štetu građana, a u korist agroindustriji.
- Prema posljednjim saznanjima, Hrvatska je napustila koaliciju od 12 zemalja članica. Vjerujemo da je Ministarstvo uzelo u obzir upozorenja zastupnice Borzan, kao i apele hrvatskih udruga koje traže smanjenje upotrebe pesticida i uspostavljanje održivih agroekoloških sustava- poručila je Natalija Svrtan, predsjednica udruge Zemljane staze.
>> VIDEO Proglašen crveni meteoalarm zbog vjetra. DHMZ upozorava: 'Budite svjesni opasnosti'
Kako još niste shvatili da EU ne zanimaju mali igrači, njih zanimaju samo veliki igrači i sve ide sa time ciljem da se uništi proizvodnja za osobnu uporabu i da jedan igrač dobije koncesiju na sva hrvatska polja. Naime ispada da smo 1970 bili puno neovisniji nego 2021 od toga da smo imali nafte i plina za izvoz kao i hrane!