Sva će pšenica i ove godine biti otkupljena, pitanje je samo koliko će biti plaćena, kaže savjetnik ministra poljoprivrede Marko Dražetić, nakon što je seljacima ovih dana stigla i prva “nemoralna” ponuda za otkup te najvažnije krušarice. Čakovečki mlinovi ratarima su, naime, ponudili otkupnu cijenu od 1,15 kuna za kilogram “standardne” kvalitete, što je, ocjenjuju ratari – premalo. I ove godine oni svoj trud i muku procjenjuju na najmanje 1,30 kuna za kilogram pozivajući se na neke europske burze i cijenu od 1,55 kuna. Stjepan Jurinec, predsjednik Udruge ratara Međimurske županije, ističe kako je ponuda Čakovečkih mlinova i više nego smiješna.
Više od 6 tona po hektaru
– Opet imamo komediju s otkupom, a ove godine pšenice i nema dovoljno. Hrvatska će morati uvesti najmanje 300 do 400 tisuća tona, tko zna po kojoj cijeni – tvrdi on. – Samo da na kraju ne poskupi kruh uz izlike kako pšenice nema.
No i statistika i mlinari, a i resorno Ministarstva poljoprivrede demantiraju ratare koji su i lani kukali kako pšenice nema dovoljno, dok i ovogodišnja žetva dokazuje suprotno. Ne samo da će dostajati za hrvatske potrebe od 500 do 550 tisuća tona (zajedno sa sjemenskom pšenicom), nego će je biti i više od 600 tisuća prvotno očekivanih tona – čak 800 tisuća tona – uvjereni su i Jakovinin savjetnik Dražetić i Nada Barišić, predsjednica mlinarsko-pekarskog udruženja Žitozajednica. Prinosi na 135.000 zasijanih hektara dobri su, i više od šest tona po hektaru. No problem je, slažu se, kvaliteta.
– Seljak nikako da nauči sijati sorte koje se traže i kvalitetnije su umjesto onih koje su sijali još njegovi stari. Stoga bi s cijenom od oko 9500 kuna po hektaru, koliko može dobiti s poticajima i prinosom od 6,2 t/ha, te s uloženih 10 dana posla, trebao biti zadovoljan – tvrdi Dražetić, dok Antun Laslo iz Udruge OPG-a Život ovih dana poziva na “komemoraciju” za pšenicu jer je seljaci najesen više neće htjeti sijati.
Pšenice puno i u okruženju
– Pšenica je rodila dobro i u Mađarskoj, gdje su cijene slične kao kod nas, i u Srbiji, gdje je jeftinija, ali lošije kvalitete – kaže Barišić. Napominje da smo na slobodnom tržištu i pšenica se, tko za nju može dobiti više, može i izvesti. Dobrovoljni Kodeks mlinara pri Žitozajednici ove godine propisuje nekoliko kategorija kvalitete, koju će Podravka, prema još neslužbenim informacijama, plaćati i 1,40 kn/kg, ako je prve klase s proteinom iznad 14%. Druga klasa plaćat će se 1,22, a treća, koje je u nas navodno i 80%, 1,15 kn/kg.
Agrokor koji je lani dezinvestirao pšenične mlinove za svoje će potrebe i potrebe partnera, ovisno o kvaliteti i uz primjenu kodeksa, plaćati između 1,10 i 1,22 kn/kg, potvrdili su nam iz te kompanije, dok će iz Granolia s cijenama, također prema kodeksu, izaći za tjedan dana.
Koliko god su nezadovoljni ratari, nezadovoljni su i mlinari koji kažu da im zbog domaće nekvalitetne pšenice koju opetovano otkupljuju posao kvari sve veći uvoz kvalitetnijeg brašna iz Austrije i Mađarske.
>>Tradicijska priredba: Kako se nekada kosilo žito u Slavoniji
Sve su komunisti unistili, ali hrvatsko katolicko selo najvise.