REVOLUCIONARNO Model sveučilišta East Anglia do 2100. svijet može vratit u uvjete iz predindustrijskog doba

Znanstvenici otkrili kako ohladiti Zemlju

02.02.2009.
u 20:54
Pogledaj originalni članak

Istraživači s britanskog sveučilišta East Anglia (UEA), pod vodstvom prof. Tima Lentona, ustanovili su da su dosadašnji pokušaji ublažavanja klimatskih promjena koje je prouzročio čovjek potpuno neadekvatni te predstavili novu metodu rješavanja klimatskih problema: njihova geoinženjerska shema pokazuje kako svemirska ogledala, u kombinaciji sa smanjenjem stakleničkih plinova, premještanjem i mijenjanjem boje oblaka te “gnojenjem” oceana, koncentraciju CO2 u atmosferi do 2100. mogu vratiti na razinu iz predindustrijskog doba.

Naime, s UAE tvrde da su dosadašnji povoljni rezultati mjerenja efikasnosti genoinženjerskih sistema bili precijenjeni te da su u proračunima napravljene velike greške.

Metoda hlađenja Zemlje tima UAE zahtijeva velike intervencije u ekosistem na globalnoj razini, no proračuni pokazuju da ona osigurava “čistu Zemlju” jednom zauvijek. Ipak, dr. Tarzan Legović, predstojnik Zavoda za istraživanje mora i okoliša Instituta R. Bošković, upozorava da treba promisliti moguće probleme pri realizaciji modela s UAE.

– Da bi se u orbitu bacili listići “ogledala”, potrebno je napraviti 180.000 lansiranja, a svako lansiranje proizvodi novi CO2. Usto, da bi se Zemlju zasjenilo od Sunca, svake godine u orbitu treba dodati još 31.000 km2 listića. K tome, listiće ogledala treba i zadržati stabilnima u orbiti, a ne da oni odlete u svemir! Usto, s vremenom bi cijela orbita postala onečišćena.

Dr. Legović upozorava i da za poticanje rasta morskih algi (fitoplanktona), koji u svoju biomasu ugrađuju CO2, nije dovoljno more obogatiti samo željezom, što je njemačko-indijski tim znanstvenika počeo raditi 28. siječnja u moru Antarktike. – Ondje naprimjer nedostaje i fosfora i dušika!

– Takvi postupci, poput bacanja 20 tona željeza u morsku površinu od 300km2, što je 28. siječnja, odbacivši tužbu zelenih, odobrio njemački sud, mogu dovesti do vrhunskih, ali i do katastrofalnih rezultata – drži predsjednik Savjeta udruge Eko Kvarner Vjeran Piršić te nastavlja:

– Problem kiseljenja mora je “velika frka”, pa su odlučili poduzeti nešto hitno i avangardno. No ta metodologija nije dovoljno testirana i kompleksni ekosistem Antarktike nije dovoljno proučen pa je teško reći hoće li postupak napraviti veću korist ili štetu!

Ipak, dr. Tarzan Legović kaže da je obogaćenje mora postupak koji ima veću vjerojatnost da uspije od pomicanja i mijenjanja boje oblaka ako se postigne da fitoplankton, koji je u sebe ugradio CO2, nakon toga potone duboko u more.


Dr. Tarzan Legović, Irb

Najvažnije je saditi šume! Tako se, uz povećanje rasta algi u moru, povećava zahvat CO2 iz atmosfere. Obogaćenje mora ne bi trebalo predstavljati problem, jer se točno zna kad je sezona rasta odgovarajućih algi pa bi se moglo izabrati one alge koje brže tonu. No, samo željezo nije uvijek dovoljno: u Atlantiku nedostaje fosfora i dušika. Masovno razmještanje oblaka mi se čini teško izvedivim kao i značajno mijenjanje refleksije oblaka i površine zemlje, iako svaki korak i prema tim smjerovima istraživanja obećava.

Pogledajte na vecernji.hr