Pametni romobili, aplikacije koje vam organiziraju raspored, chat-boti koji odgovaraju na pitanja o koroni... Na desecima inovacija svaki se dan radi u 12. paviljonu Velesajma, gdje “stanuje” Zagrebački inovacijski centar (ZICER), koji već godinama dobro posluje, pa je tako i prvu polovicu 2020. završio u plusu. Poduzetnici ondje razvijaju tehnološka rješenja, a mnogi od njih do svog ureda došli su u predakceleracijskom programu Startup Factory, čija je peta sezona trenutačno u tijeku. Kako postati startupovac u ZICER-u i što ih čini tako uspješnima, među ostalim, objašnjava direktor Frane Šesnić.
Došli ste do pete generacije Startup Factoryja. Kako su izgledali počeci programa?
Prva je bila 2016. uz dosta skepse u javnosti oko toga kako će javna institucija poput nas voditi akceleracijski program. Mnogi su me uvjeravali da je nemoguće pokrenuti takve programe jer su percipirani kao inicijative i projekti privatnog investicijskog sektora. No on dosad nije uspio uspostaviti jedan takav održiv program, a Startup Factory prometnuo se u respektabilan akceleracijski program. Osmislili smo ga i pokrenuli vlastitim znanjem i snagama, okupili najbolje domaće i strane mentore, a program traje osam tjedana te završava popularnom konferencijom Zagreb Connect.
Što stanovnici ZICER-a u 12. paviljonu dobivaju?
Da bi tvrtka uspjela, mora proći sve faze, od ideje do tržišne održivosti. Kad njezini proizvodi i rješenja zarađuju dovoljno da pokriju svoje troškove, to je faza kad tvrtka prestaje biti startup. A mi im pomažemo od ideje do te faze.
Koja je tajna uspjeha zagrebačkih startupa?
Za početak, ljudi koji upravljaju tvrtkama unutar ZICER-a razmišljaju o prirodnom, organskom rastu, a ne o isforsiranim naglim skokovima i uspjehu preko noći, kakvo je često očekivanje javnosti. U globalnim startup centrima mnogo se tvrtki oslanja na vanjske investitore koji “pumpaju” novac u njih neko vrijeme, a kad presuši, one se gase. Hrvatska nema znatan broj takvih investitora pa se startupi u programima ZICER-a više oslanjaju sami na sebe. Za svaku kunu koju prihoduju moraju dobro razmisliti kako će je potrošiti. A organski rast startupa, po meni, najzdraviji je oblik razvoja. Njihova izdržljivost znatno je veća od onih koji su se oslonili samo na investitora, a zanemaruju prihode s tržišta. Primjeri tvrtki koje su tako rasle su Infobip i Nanobit.
Koji je onda recept za uspješan startup?
Čini ga prije svega uspješan tim koji je istodobno homogen i heterogen. Homogen zato što moraju skladno donositi odluke i djelovati, a heterogen jer moraju imati takvo znanje da pokriju širi spektar područja, od tehnologije do marketinga i financija. I što se više takvih znanja nalazi u jednom timu, to je veća šansa da ta tvrtka uspije. Tim usto mora znati prepoznati svoje tržište i klijenta, a naravno da mora imati i faktor sreće. Mi smo u ZICER-u napravili to da se tvrtka koja k nama dođe ne brine ni o čemu osim o poslu koji gradi.
Kako se može dobiti mjesto u ZICER-ovim prostorijama?
Imate li tehnološku ideju i tim od barem dvije osobe, dođete k nama i kažete nam da biste je htjeli realizirati. Mi nudimo besplatan predinkubacijski program koji traje do šest mjeseci, a tim kod nas može koristiti ured i razvijati svoj proizvod. U međuvremenu se prolazi Startup akademija u trajanju od 20 sati, u kojoj se dobivaju sva potrebna znanja i odgovori na pitanja o otvaranju tvrtke. To je prvi filtar kroz koji ljudi prolaze i većina, kad sazna više, otvara tvrtku. I dok oni rade na tome, mi pratimo natječaje i javljamo postoji li nešto na što bi se mogli prijaviti.
ZICER se temelji na rješenjima za “smart city”. Što to znači?
Za mene su “smart” rješenja ona koja čine život ljepšim, jednostavnijim i ugodnijim. Da mogu, primjerice, znati kvalitetu zraka u gradu, svoju potrošnju struje... Postoje i rješenja u ZICER-u koja odgovaraju na sve veće izazove prometnih gužvi i sigurnosti na cestama. Pametan je grad onaj koji je “living lab”, u kojem poduzetnici mogu “uživo” isprobavati i testirati svoje ideje. Ukratko, grad u kojem ja želim živjeti.
Jedan dio centra čini i Plavi ured. Koja je njegova uloga?
ZICER se ovdje odlučio diverzificirati tako da je ljudima koji razmišljaju općenito o poduzetništvu omogućio da dođu do informacija na jednom mjestu. Takvo što je nedostajalo. Nitko drugi nema holistički pristup vašem problemu, da snimi u kojoj ste situaciji i što želite postići te da vam odgovori na pitanja. U Plavom uredu držimo temeljne edukacije poput Startup akademije, koja je na tisuće ljudi usmjerila prema poduzetništvu, a taj su model i drugi preuzeli, što nam je drago. One daju osnovne kompetencije nekome tko bi htio biti poduzetnik, i to u smislu financija, marketinga, komunikacije, prodajnih vještina... Na to smo stavili veliki naglasak, i to u procesu kad ljudi još nemaju tvrtku, nego razmišljaju o njoj. Jer pravo vrijeme za edukaciju nije kad otvorite tvrtku, nego prije toga. Osim edukacije, usmjerava i na dostupne mjere raspoložive u okviru Grada Zagreba i Republike Hrvatske. A ako je proizvod tehnološki, možete ulaziti i u neke druge ZICER-ove programe poput inkubacije, predinkubacije, Startup Factoryja...
Što ZICER čeka u budućnosti?
Definitivno se planira obnova cijelog 12. paviljona i ZICER-ovo proširenje. To je projekt koji će Grad financirati iz ITU mehanizma, posebnoga programa za urbane aglomeracije, a sredstva su osigurana. Projektna dokumentacija kompletno je gotova i samo se čeka provedba javne nabave i realizacija. Ide i energetska obnova zgrade koja će imati jednu od najvećih solarnih elektrana na krovu. Svu energiju provodit će sama za sebe, a i imat će i dizalicu topline. Osim toga, ZICER je napravio iskorak osiguravši korisnicima laboratorije u kojima mogu raditi na razvoju prototipova. Sada je tu šest laboratorija, ali želimo ih proširiti u okviru budućih potreba i za to smo predvidjeli prostore na donjem katu. Preselit će se sa Žitnjaka i jedan veliki CNC stroj koji koriste tvrtke. Planiramo i pojačati kapacitete za razvoj rješenja u digitalnoj ekonomiji, umjetnoj inteligenciji i svemu što slijedi u budućnosti, a razvijat ćemo i nova rješenja u robotici.