Na pješačkome prijelazu "Sljeme" u kolodvoru Sesvete dnevno prođe gotovo 170 putničkih i 60 – 70 teretnih vlakova. Bitno je zato osvjestiti se o opasnosti na taksim prijelazima, pa su zato danas upravo na toj lokaciji HŽ Infrastruktura i Policijska uprava zagrebačka provele edukativno-preventivnu akciju „Vlak je uvijek brži“, kojoj je prisustvovao i član Uprave HŽ Infrastrukture Darko Barišić. Akcija je održana u sklopu obilježavanja 13. Međunarodnog dana svjesnosti o opasnostima na željezničko-cestovnim prijelazima ILCAD, koji se provodi u više od 50 zemalja svijeta.
- Kako bi se smanjio broj nesreća na željezničko-cestovnim i pješačkim prijelazima ponajprije je neophodno poštovati prometne znakove i prometnu signalizaciju. Međutim, od iznimne su važnosti i edukacija i prevencija koje HŽ Infrastruktura kontinuirano provodi kroz akciju „Vlak je uvijek brži“ dulje od 20 godina. Drago nam je što se ove godine na tu temu družimo s građanima na pješačkome prijelazu „Sljeme – rekao je Barišić i dodao kako HŽ Infrastruktura uz projekte modernizacije željezničke infrastrukture koji obuhvaćaju i radove na željezničko-cestovnim prijelazima, bez obzira na to je li riječ o podizanju razine sigurnosti u smislu ugradnje signalno-sigurnosne opreme ili denivelacije ceste/pruge, trenutačno provodi i dva velika projekta obnove željezničko-cestovnih prijelaza diljem Hrvatske u sklopu kojih će biti modernizirano ukupno 145 prijelaza.
Tema ovogodišnje kampanje jest ometanje na željezničko-cestovnim odnosno pješačkim prijelazima preko pruge. One mogu biti audio formata koje uzrokuju smanjenje mogućnosti osluškivanja prometa, vizualnog pa dolazi do promjene percepcije prostora, te fizičkog zbog čega je ometano kretanja u prostoru. A tu je i, naravno, kognitivno ometanje, koje utječe na na koncentraciju kod prometa.
A osim što su se dijelili promotivni letci, s pješacima/biciklistima koji su prelazili navedeni pješački prijelaz razgovaralo se i upozoravalo ih se na opasnosti koje prijete prilikom neopreznog prelaženja preko pruge, na poštovanje prometnih znakova i prometne signalizacije te na korištenje mimoilaznih ograda u cilju smanjenja broja nesreća te broja ozlijeđenih i smrtno stradalih osoba. Međunarodne statistike, inače, pokazuju to da su u čak 98 posto slučajeva nesreće na željezničko-cestovnim prijelazima posljedica toga što sudionici u cestovnome prometu zanemaruju i ne poštuju prometne znakove i prometnu signalizaciju. Veći broj ozbiljnih nesreća događa se na željezničko-cestovnim prijelazima osiguranima višom razinom osiguranja odnosno na prijelazima osiguranima signalno-sigurnosnim uređajima i polubranicima/branicima, što dovodi do zaključka da modernizacija željezničko-cestovnih prijelaza u smislu osiguranja nije jamstvo smanjenja broja nesreća. Kako bi se smanjio broj nesreća, ponajprije je neophodno poštovati prometne znakove i prometnu signalizaciju.
- Vrlo je važno istaknuti to da su svi željezničko-cestovni prijelazi u Republici Hrvatskoj, njih 1499, osigurani u skladu sa Zakonom o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava. Od toga je njih 413 osigurano svjetlosnim i zvučnim signalima te polubranicima, 43 mehaničkim branicima s ručnim postavljanjem, a 127 svjetlosnim i zvučnim signalima. Godišnje se bilježi oko 400 lomova branika i polubranika zbog nesavjesnih vozača cestovnih vozila koji se zalijeću u spuštene (polu)branike ili voze tzv. slalom između njih. Svaki lom polubranika ili branika može se smatrati i potencijalnom nesrećom - kažu u HŽ Infratrukturi.