Prvo je bio šok, potres me, kao vjerojatno i većinu, zatekao u krevetu, znao sam da stanje nije dobro, pobrinuo se za ženu, djecu i obitelj pa krenuo, ja u Grad, kolega Uroš u MUP – tako se tog jutra 22. ožujka prije točno četiri godine prisjeća Josip Atalić, profesor na zagrebačkom Građevinskom fakultetu koji je u rekordnom roku okupio kolege iz struke i započeo preglede statike oštećenih kuća i zgrada. Njegova se inicijativa ubrzo uobličila u Hrvatski centar za potresno inženjerstvo (HCPI), koji djeluje i danas kako bi se tijekom obnove, ali i buduće gradnje, spriječile slične katastrofe. Jer iako potres ne možemo predvidjeti, ističe, na njega se trebamo pripremiti, a osim materijalne štete i ljudskih žrtava, može prouzročiti i državne krize.
Stalna ulaganja i održavanje
– Prije potresa radili smo analize seizmičkog rizika, ustvari scenarij Zagreba. Tada smo shvatili da se ministarstva ili gradske uprave većinom nalaze u starim zgradama. Svi papiri, sve odluke gdje bi moglo u jednom trenutku ostati zatrpano, to je nešto o čemu moramo promišljati u budućnosti – govori Atalić.
Četiri godine poslije, Zagreb je sve više veliko gradilište. A na pitanje da procijeni koliko će obnova trajati, odgovara da bi trebala trajati vječno. – Jednom davno, baš vezano uz donjogradska zdanja, izjavio sam da obnova takvih zgrada, odnosno obnova zgrada u cjelini, u Zagrebu i Hrvatskoj mora trajati vječno, u smislu da smo jedino uz neprekidna ulaganja i održavanja sigurni od potresa – pojašnjava profesor i dodaje kako se obnova metropole pokazala zahtjevnom zbog brojnih “iznenađenja” na gradilištu poput nepredviđenih instalacija i nepotpunih nacrta. Dugotrajno investiranje je ključ, a kao jednu od pozitivnih posljedica potresa ističe svijest o ulaganju i održavanju i kod građana i u državnim tijelima.
– Ovakve investicije su se izbjegavale jer su političarima skupe, a ne vide se odmah, većinom se dosad samo gasio požar. Razumijem da im je to teško balansirati, ali trebao bi se osigurati kontinuitet i proučavanja rizika od potresa i ulaganja i obnove. Zato smo osnovali Centar za potresno inženjerstvo kao instituciju koja okuplja sve kapacitete i dionike u zemlji koji se time bave, da mogu biti stručna podrška svima – govori Atalić.
POVEZANI ČLANCI:
Jer je edukacija važna
Hrvatski stručnjaci stoga nastavljaju edukaciju u SAD-u, susjednoj Italiji, ali i dalekom Japanu, gdje su naučeni na potrese pa imaju i razvijen sustav. – Japanci su “svemirski brod”, to je nešto čemu mi moramo težiti. A kod njih smo primijetili da nakon potresa u pogođenom gradu urede muzej ili edukacijski centar, gdje onda dolaze djeca i generacije se tako obrazuju, što je važno – kaže Atalić. Ističe da i Zagrebu treba takav muzej, ali i da se već razgovora o realizaciji projekta.
Jedan od noviteta koji se razvija je i model blokovske obnove, koji bi uskoro trebao zaživjeti. – Ministarstvo priprema natječaje pa vjerujem da ćemo opet svi zajedno za stol. Ideja je da se umjesto svake zgrade pojedinačno radi sveobuhvatna obnova blokova koja će podrazumijevati i druge zahvate, ali prije svega će biti povoljnija, a dugoročno sigurnija. Jer što vam vrijedi ako ste obnovili svoju zgradu ili stan ako susjedna nije obnovljena pa je neki sljedeći potres nasloni na vašu i ošteti – objašnjava Josip Atalić. Napominje i kako se kontinuirano rade procjene potresnog rizika te da su na karti Hrvatske trenutačno crvena područja dubrovačke i zagrebačke regije.
POVEZANI VIDEO: Prošle su četiri godine. Zagreb je udarilo 5,5 po Richteru, grad je sličio na horor film
To su ljudi i poslovi o kojima treba pisati u novinama. Čestitke Večernjem što je prepoznao dobru temu.