Razmatranje poskupljenja bilo kakvih komunalnih usluga uz uvođenje najvećeg mogućeg poreza u Zagrebu je čisto profiterstvo, smatra predsjednik zagrebačkog HSLS-a Darko Klasić.
-Fiskalna decentralizacija i samostalno omogućavanje određivanja veličine poreza potiče konkurenciju između gradova i općina, kako bi svaki grad i općina osigurali što bolju i efikasniju javnu uslugu. Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević najavio je da će Zagreb ukidanje prireza nadoknaditi maksimalnim stopama poreza na dohodak, te da će vidjeti hoće li još morati što poskupjeti jer prirez nije jedina osnova prihoda zagrebačkog proračuna. Smatramo da to nije nužno jer Grad Zagreb je u protekloj godini ostvario porast prihoda samo od poreza na dohodak i prireza skoro milijardu kuna, kao i raznih potpora Vlade od beskamatnih zajmova, obročne otplate ili odgode otplate dugovanja -podsjeća Klasić.
Čest uzrok štet u zagrebačkom propračunu i pada prihoda, smatra on, su ideološke podjele i politike poput zabrane reklamiranja na vozilima javnog prijevoza i javnih površina, ograničavanja i zabranjivanja terasa ugostiteljskih objekata otkazivanja najma gradskih prostora raznim subjektima čije je troškove održavanja preuzeo Grad Zagreb, proširenjem Zagrebačkog Hodinga s trgovačkim društvima i djelatnostima koje su gubitaši i ne spadaju u temeljnu komunalnu djelatnost, odustajanja od projekata za gospodarenje otpadom što je, kaže, uzrok gubitka 50 milijuna kuna koje je grad već uložio.
-Prihodi od vlastite imovine, od najma, zakupa, naknade za koncesije, prodaja nefinancijske imovine, prihodi od trgovačkih društava i drugih pravnih osoba u vlasništvu; gradski porezi, prirez porezu na dohodak, porez na potrošnju, porez na korištenje javnih površina, porez na promet nekretnina, novčane kazne za prekršaje, prihodi od administrativnih (upravnih)pristojbi, prihodi od boravišnih pristojbi, prihodi od komunalnih naknada, komunalnih doprinosa i naknade za uporabu javnih gradskih površina omogućuju sigurno normalno funkcioniranje Grada Zagreba- kaže Klasić te dodaje kako Grad nije i ne treba biti poduzetnik te ne može stvoriti stvarnu dodanu vrijednost pa nema potrebe da u vlasništvu ima poslovne prostore koji su proteklih godina bili jedno od glavnih žarišta korupcije i klijentizma.
-Zato je potrebna hitna prodaja mrtve gradske imovine, a ne filozofiranje i beskrajne rasprave. Gradu Zagrebu sigurno nije potrebno 218 mjesnih odbora i 17 gradskih četvrti uz Gradsku skupštinu sa 1800 vijećnika i 3000 zaposlenika Grada Zagreba za vođenje mjesne samouprave koja sve lošije radi. Digitalne tehnologije mogu biti poluga za transformaciju upravljanja gradom koja tako može postati učinkovitija i transparenta, a gradski proračun sigurno će ostvariti značajne uštede - predlaže Klasić.
S predloženim mjerama, kaže on, Grad Zagreb uz preuzimanje upravljanjem bolnice Sveti Duh od države može ostvariti uštede od preko 100 milijuna eura.
-U suprotnom, ako se ovakva loša politika Grada Zagreba nastavi, Zagrebu bi se u idućim godinama mogao dogoditi odljev stanovništva u okolne gradove koji imaju znatno niže poreze s prihvatljivim troškovima života kao što su Samobor, Sveta Nedjelja i naravno Bjelovar - ističe.