Dvosmjernom a slijepom Ulicom Stjepana Pasanca u Kustošiji svakodnevno prolazi na stotine automobila, zbog čega roditelji i djelatnici sve više strahuju za polaznike tamošnje Osnovne škole Otona Ivekovića te obližnjeg Dječjeg vrtića Kustošija. Najveći im problem, kažu, stvaraju stupići postavljeni na zapadnom kraju ulice, a inicijativa za njihovo uklanjanje, kao i za postavljanje ležećih policajaca te zaštitne ograde, pokrenuta je prije gotovo jednog desetljeća. Stigla je iz stenjevečkog ogranka HSLS-a, a s inicijativom su se složili i prometni stručnjaci, policija, stanovnici, roditelji te djelatnici škole i vrtića.
Moraju voziti unazad
– Većina školaraca od prvog do četvrtog razreda svakodnevno sama dolazi i odlazi iz škole, dosta njih i biciklima, i ne mogu se slobodno kretati. Nogostup je širok manje od pola metra, odmah je cesta, a zaštitna ograda postavljena je svega dva metra ispred škole – ističe Biserka Šćurić, ravnateljica OŠ Otona Ivekovića.
A svega 60 metara školu dijeli od vrtića u čijoj su neposrednoj blizini i postavljeni stupići zbog kojih najviše problema imaju zaposlenici i roditelji. Naime, svatko tko dijete autom doveze u vrtić, da bi izišao iz ulice, mora se voziti unatrag punih 50 metara kako bi se mogao okrenuti, zbog čega nerijetko ondje nastaju i prometni kolapsi, a najgore je, kaže ravnateljica vrtića Silvija Grepl-Šain, ujutro oko osam te popodne oko 16 sati.
– Ravnateljica sam već peti mandat, a problem prometa u Pasančevoj pokušava se riješiti od samog početka. Stalno iz ureda gledam kroz prozor i strahujem zbog djece – ističe S. Grepl-Šain pa dodaje kako u ulici postoji i velik problem s parkiranjem.
Naime, stanari tamošnjih kuća aute parkiraju na ulici jer su, kažu, neka dvorišta preuska za ulazak, što dodatno otežava promet, a ni zaposlenici škole i vrtića često nemaju gdje parkirati jer im mjesta zauzmu putnici koji dalje nastavljaju vlakom.
– U blizini je željeznička stanica i konstantno se ljudi ovdje parkiraju. Nema mjesta ni za nas zaposlenike, a kamoli roditelje koji dovoze djecu i naravno da nastaje kaos – objašnjava ravnateljica vrtića.
Problemom smatraju i nogostup koji je širok svega pola metra, a smatraju kako bi trebao fizički biti odvojen od ceste, kao što je živicom odvojen na malom dijelu između škole i vrtića.
– Imamo tih nekoliko metara ograde ispred škole i na putu do vrtića stazicu koja je živicom odvojena od ceste, ali i to je samo mali dio, a trebalo bi tako biti dužinom cijele ulice – ističe B. Šćurić.
Dakle, prometna sigurnost u Pasančevoj, kako stoji u inicijativi, povećala bi se prenamjenom ulice iz dvosmjerne i slijepe u jednosmjernu, i to u smjeru Sokolske prema Svačićevoj, čime bi se, govori Dragutin Roginić, predsjednik HSLS-ova ogranka Stenjevec, smanjio broj konfliktnih točaka na raskrižju sa Sokolskom te se auti više ne bi morali polukružno okretati između škole i vrtića. Inicijativom se traži i postavljanje zaštitne ograde na nogostup te povećanje broja parkirnih mjesta na prostoru između vrtića i škole. Na tom je prostoru svojevremeno, kaže Roginić, trebao osvanuti pješački koridor, no smatraju da bi se time dodatno pogoršala prometna situacija.
S inicijativom se slažu i stanovnici Pasančeve, kao i okolnih ulica, a do rezultata su pokušali doći, među ostalim, provođenjem anketa te organizacijom i sudjelovanjem u brojnim tribinama. Na jednoj od njih, održanoj još prije četiri godine u prostoru škole, sudjelovao je i prometni stručnjak Marko Slavulj, voditelj katedre za gradske tehnologije na Fakultetu prometnih znanosti, koji je podržao prijedloge prometne regulacije iz inicijative.
Slali brojne apele
Apele su, dodaje Roginić, nebrojeno puta slali na adrese, među ostalim, gradske uprave te prometne policije PU zagrebačke, od kuda im je pak stigao odgovor kako je prometna problematika u nadležnosti lokalne samouprave, odnosno, u ovom slučaju Mjesnog odbora Donja Kustošija i Gradske četvrti Stenjevec. Prometna policija i stručnjaci nekoliko su puta izlazili na teren i donosili zaključke slične onima iz inicijative, no, ističe Roginić, svaki je put ostalo samo na riječima.
– Zajednički očevid PU zagrebačke i Gradskog ureda za promet učinjen je u veljači, ali zaključke nikada nismo čuli – ističe Roginić.
