ŠETNJA ZAGREBOM

Najmanje marijansko svetište nalazi se u Zagrebu, znate li gdje je?

Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Zagreb: Na blagdan Male Gospe vjernici u molitvi na Kamenitim vratima
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Zagreb: Na blagdan Male Gospe vjernici u molitvi na Kamenitim vratima
Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL
Zagreb: Jutarnjim suncem obasjana popularna terasa kafića-galerije Lav
02.11.2021.
u 10:45
Prvobitan izgled vratiju nije poznat osim što se zna da su bila građena od kamena, stoji na stranicama Zagrebačke nadbiskupije.
Pogledaj originalni članak

Priča o povijesnoj jezgri Gornjeg grada započinje od Kamenitih vrata, koja i čine jedan od njegovih simbola. Ona su, kako stoji na stranicama Turističke zajednice grada Zagreba, ostatak utvrde kojom je nekada bio opasan stari grad i premda se spominju od 1429. godine pretpostavlja se da su podignuta još 1266. godine.

"Ona su kroz povijest često bila pregrađivana, a nisu je zaobišli ni veliki požari. U posljednjem takvom velikom požaru koji je zahvatio Gradec 31. svibnja 1731. godine neoštećena je ostala slika Majke Božje koja je stajala iznad gradskih vrata. U znak zahvalnosti nakon toga je sagrađena kapelica koja i danas postoji u udubljenju prolaza Kamenitih vrata i čuva sliku Bogorodice i od tada postaje najvažnije zagrebačko svetište. Slika je izrađena na lanenom platnu u veličini 57 x 47 cm i predstavlja Gospu, koja je na dvjestotu godišnjicu njezina čudesnog očuvanja 31. svibnja 1931. godine svečano okrunjena zlatnom krunom", piše TZ.

 Slika je smještena u središtu oltara na kojemu se ističu kipovi sv. Petra i Pavla, četiri kipa anđela, raskošan Gospin monogram i slova RA (kratica za Regina Angelorum = Kraljica Anđela) uz pozlaćene barokne urese. Iznad Gospine slike, kako opisuje Zagrebačka nadbiskupija, ističe se tekst: ''Pomoćnica u svim nevoljama i protiv požara.'' Slika je baroknoga stila, a vjerojatno potječe s kraja 16. stoljeća.

Na 260. godišnjicu obilježavanja tog svetišta, u kojem mnogi vjernici paljenjem svijeća iskazuju zahvalnost svojoj zaštitnici, zagrebački nadbiskup Franjo Kuharić proglasio je 31. svibnja 1991. godine Majku Božju od Kamenitih vrata i zaštitnicom Zagreba, a na taj se blagdan obilježava i Dan grada.

"Po površini najmanjem svetištu u Hrvatskoj, ali s jedinstvenom ''marijanskom pričom''. Kamenita vrata su svakako Zagrepčanima jedno od najdražih svetišta posvećena Blaženoj Djevici Mariji. Masivna stara kamena vrata sa starim krovištem i buzdovanom na vrhu imaju u podnožju prolaz s baroknim svodovima. U udubljenju tih gradskih vrata nalazi se kapelica Majke Božje Kamenite ili svetište Majke od Kamenitih vrata. Djelomični ostaci obrambenog zida postoje i danas, no od vrata kroz koja se ulazilo i izlazilo iz grada ostala su samo Kamenita. Prvobitan izgled vratiju nije poznat osim što se zna da su bila građena od kamena", stoji na stranicama Zagrebačke nadbiskupije.
 

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.