na listi zasad 61. ime

Počasni Zagrepčani su Josip Broz Tito te Margaret Thatcher, neki na popisu žele Zagorku i Ćiru Blaževića

Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL
Počasni Zagrepčani su Josip Broz Tito te Margaret Thatcher, neki na popisu žele Zagorku i Ćiru Blaževića
16.09.2023.
u 19:00
Do 1954. kada je običaj uveden Zagreb je dobio 61 počasnog građanina. Nova valst u gradu nije imenovala još nikog, a nisu im stigli niti prijedlozi
Pogledaj originalni članak

Ako ste se 16. rujna 1998. našli na Dolcu, možda ste među štandovima vidjeli i britansku premijerku Margaret Thatcher koja je stigla u četverodnevni posjet Hrvatskoj, a pritom postala i počasna građanka Zagreba. Večernjakovi su novinari, svjedoče članci u našoj arhivi, zabilježili kako su joj kumice darovale domaći sir i mljevenu papriku, ali i kako su “željeznu lady” posebno zaintrigirali mlinci pa je odmah zatražila i recept.

Dan prije barunicu Thatcher od Kestevena ugostio je i predsjednik Franjo Tuđman, koji joj je uručio Velered kralja Dmitra Zvonimira s lentom i Danicom, što se zalilo i pjenušcem, a potom je dobila i počasni doktorat Sveučilišta u Zagrebu. Na današnji dan prije četvrt stoljeća na svečanosti u palači Dverce uručena joj je pak i povelja počasne građanke hrvatske metropole.

U ovom mandatu bez prijedloga

Titulu je od pedesetih godina 19. stoljeća. kada je običaj uveden, dobila 61 osoba. Prvim počasnim Zagrepčaninom proglašen je 1954. Aleksandar Bach, austrijski ministar koji je u zemljama pod habsburškom krunom forsirao uvođenje njemačkog kao službenog jezika. Uz njega, u Austrougarskoj su titulu ponijeli ban Josip Jelačić, Eugen Kvaternik, Ivan plemeniti Zajc, Gjuro Deželić, Josip Juraj Strossmayer..., a u vrijeme prve Jugoslavije proglašeno je još osam počasnih građana, primjerice gradonačelnik Milan Amruš te jezikoslovac i povjesničar Vjekoslav Klaić.

Josip Broz Tito, Vladimir Bakarić i Miroslav Krleža počast su dobili u vrijeme SFR Jugoslavije, baš kao i Linden Forbes Sampson Burnham, predsjednik Gvajane. Od osamostaljenja do danas pak na popisu se našlo još 16 imena. Prvom počasnom Zagrepčankom 1990. postala je Majka Tereza, a dvije godine kasnije predsjednik Tuđman. U vrijeme vlasti Milana Bandića imenovano je još 13 počasnih građanina među kojima su Dragutin Tadijanović, Janica Kostelić, Alois Mock i Helmut Kohl, kao i generali Mladen Markač i Ante Gotovina. Posthumno su titulu dobili i Rudolf Perešin, Edo Murtić i Većeslav Holjevac, a u zadnjoj rundi 2019., također posmrtno, Branko Lustig i Blago Zadro.

Počasnim građaninom može se proglasiti osoba zaslužna za promicanje vrijednosti demokratskog društva, položaja i ugleda Zagreba, njegovih odnosa s drugim gradovima u zemlji i inozemstvu te za razvoj Zagreba ili pojedinih njegovih djelatnosti, državnik ili dužnosnik druge države te član međunarodne, odnosno organizacije druge države ili njihovih tijela posebno zaslužan za Zagreb i Hrvatsku. Pravo na podnošenje prijedloga imaju građani, udruge, gradski zastupnici, radna tijela Skupštine, gradonačelnik, gradska upravna tijela, tijela mjesne samouprave i državne vlasti, ustanove, trgovačka društva, strukovne komore, vjerske zajednice i druge osobe, a postupak provodi skupštinski Odbor za javna priznanja.

U mandatu aktualne vlasti titula nije dodijeljena, a koliko je stiglo prijedloga i jesu li razmatrali neka imena upitali smo gradsku upravu, no odgovor zasad nismo dobili. Neslužbeno pak doznajemo da takvih prijedloga u posljednje dvije godine nije bilo. Titulu počasnih građana najviše zaslužuju oni koji su voljeli Zagreb i za njega puno napravili, smatra Zlatko Vitez, redatelj i doajen hrvatskog glumišta.

– Dobar primjer za to je August Šenoa, kojemu su titulu dodijelili pred smrt i to ga je jako obradovalo jer je za Zagreb napravio puno ne samo kao književnik, već i kao činovnik u gradskoj vlasti – navodi Vitez. A s pitanjem koga bi on nominirao, kaže, malo smo ga zatekli.

– Titulu svakako zaslužuje Marija Jurić Zagorka. Kako na popisu nema sportaša, ne bi bilo loše da se na njemu nađe Miroslav Ćiro Blažević jer je proslavio Zagreb na mnoge načine, baš kao i Mirko Novosel koji je najzaslužniji za dolazak Univerzijade uoči koje su se izgradili Dom sportova, Jarun, Cibona... – govori Vitez.

Štambuk za Murakamija

Pitanjem smo zatekli i mnoge druge intelektualce i uglednike koje smo jučer nazvali pa se na prvu nisu mogli sjetiti koga bi na popis uvrstili. Slavnog japanskog književnika pak predložio bi akademik Drago Štambuk, čija je dijelom i zasluga to što je “željezna lady” postala počasnom Zagrepčankom.

– Trudio sam se oko toga jer je od početka podupirala borbu za hrvatsku samostalnost. Ima puno valjanih ljudi koji zaslužuju ovu titulu, no izdvojio bih svog prijatelja Harukija Murakamija. Kada je 2021. u Hrvatskoj proglašena Godinom čitanja, poslao je inspirativnu poruku koja spletom okolnosti nije objavljena, no u njoj se jako lijepo izrazio o Zagrebu, koji je posjetio kao mladić – kaže Štambuk.•

 

 

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 4

Avatar Tomislav_Šubić
Tomislav_Šubić
21:25 16.09.2023.

Tileta treba pod hitno prekrižiti i poslati u ropotarnicu povijesti, isto kao i njegov trg.

Avatar Jopa
Jopa
21:10 16.09.2023.

Ako je Tito pocasni onda mogu i Staljin i Hitler..

Avatar Stradun
Stradun
22:54 16.09.2023.

Među dosadašnjim dobitnicima ima nešto zaslužnika ,ali još više podobnika.Kako ne bi bilo ideoloških prijepora trebalo bi ubuduće ukinuti to počasno građanstvo. (Unazad je to nemoguće . Što je bilo - bilo je..)