Nacionalna i sveučilišna knjižnica (NSK) u sebi sadrži pravu malu državu, s obzirom na to da se ondje nalazi više od tri i pol milijuna jedinica građe, što je brojka tek oko 300.000 manja od broja stanovnika u Hrvatskoj. Književno, umjetničko, glazbeno i mnoga druga bogatstva čuvaju se na više od 44 tisuće kvadrata, kolika je površina najveće i jedne od najstarijih hrvatskih knjižnica.
Picassov filmski plakat
U povodu 416. rođendana NSK, krenuli smo u obilazak dijela fundusa uz čuvare dragocjenih artefakata koji su bili naši vodiči na jednoj od tura organiziranih u sklopu Dana otvorenih vrata, a na rasporedu su i danas u 10, 12 i 14 sati. Kustosica Ana Marija Tkalčić govori nam o povijesti knjižnice koju su 1607. pokrenuli isusovci.
– Biblioteka se prvotno nalazila u današnjoj zgradi Rektorata Sveučilišta u Zagrebu. Na današnjoj je adresi od 1995., a ovdje čuvamo najvredniji fond, Croaticu, koja podrazumijeva sva djela hrvatske pisane riječi, djela domaćih autora koji djeluju u inozemstvu te građu koja je tematski povezana s Hrvatskom – ističe.
Najveće bogatstvo nalazi se u podrumu knjižnice, gdje smo sa strahopoštovanjem pristupili najstarijim knjigama koje čuva NSK. Zbirka rukopisa i starih knjiga osnovana je još u 19. stoljeću, a izgrađena na temeljima ostavštine Nikole Šubića Zrinskog te one koja je okupljena u knjižnici obitelji Gaj. Njih lako uočavamo, prema potpisu Velimira Gaja na početnim stranicama knjiga. Ipak, pažnju i danas najviše privlači original hrvatskog prvotiska, "Misal po zakonu rimskoga dvora".
– Kod nas se čuvaju dva primjerka od njh 12 koliko ih postoji u svijetu. "Misal" nam je važan zbog dva razloga; to je prvo tiskano djelo na europskom tlu na glagoljici i prva slavenska inkunabula. A ove godine "slavi" nevjerojatnih 540 godina postojanja – naglašava kustosica Kristina Judaš.
Prolazimo ostale posebne zbirke, među kojima je i Grafička. Kustosica Vesna Vlašić Jurić pokazuje nam neke od najstarijih grafika europskih gradova, filmski plakat Pabla Picassa za "Bitku na Neretvi" te prvu mapu grafičara svjetskoga glasa Milana Trenca. Pogled bježi i na prikaz zdanja koje se čini poznatim, ali djeluje kao da mu pojedini detalji ne pristaju. Kustosica nam potvrđuje da je riječ o Dioklecijanovoj palači, ali očima austrijskog baroknog arhitekta Johanna Bernharda Fischera von Erlacha.
– Njegovi crteži jedan su od najvrednijih dijelova građe koju NSK posjeduje. Rađeni su kao predložak za knjigu, a iako arhitekt nikad nije bio u Splitu, dočarao je Dioklecijanovu palaču poprilično vjerno prema opisima svojih suvremenika, uz male preinake koje su arhitektonski odgovarale baroku – objašnjava.
Notni zapisi Ivane Lang
Grafički odjel otkriva i tužnu stranu ljudske prošlosti, o čemu svjedoče razglednice s početka 20. stoljeća. Nekada se tekst pisao s prednje strane uz sliku, a 1905. sa stražnje se strane dodala linija koja dijeli adresu primatelja od poruke.
– Prije velikih sukoba uvijek su prikazivale idiličnu svakodnevicu s veselim porukama, a u Prvom svjetskom ratu vojnici su svojim obiteljima slali razglednice na kojima su mogli tek zaokružiti svoje zdravstveno stanje – tumači V. Vlašić Jurić.
Promatrati i uspoređivati kako je izgledao Zagreb od kraja 19. do početka 20. stoljeća pravi je užitak u Zbirci zemljovida i atlasa. Na nekima je iscrtan tek ondašnji centar metropole ili pak samo Donji i Gornji grad te pojedine žile kucavice tog vremena, poput Stare Vlaške.
– Na zemljovidima iz druge polovice 20. stoljeća vidi se da je Sava obuzdana i da se nazire kako bi grad u budućnosti mogao izgledati. Zanimljive su i reklame obrta na kartama pa dobivate i mali prozor u život starih Zagrepčana i mjesta koja su rado obilazili – kaže kustosica Nikolina Gošljenić.
Zvuci prošlosti odjekuju i u Glazbenoj zbirci. Ove godine imaju puno obljetničara, poput Ive Robića i Dore Pejačević, pa se pripremaju dodatno izložiti građu povezanu s tim glazbenicima. Među njima je i slavna pijanistica i kompozitorica Ivana Lang.
– Proslavili smo 110 godina od njezina rođenja i 40 godina od smrti pa smo u povodu toga odlučili proširiti građu. Notni zapisi Ivane Lang najnoviji su sastav zbirke – ističe voditeljica Tatjana Mihalić.
Rukom zapisane note prve hrvatske opere "Ljubav i zloba" Vatroslava Lisinskog te opere "Nikola Šubić Zrinski" Ivana pl. Zajca i dalje su najvredniji glazbeni zapisi koje čuva NSK. Veliki dio građe digitaliziran je i može se u slušaonicama bogate zbirke i preslušavati.
>> VIDEO: Tomislav Dasović dobio je nagradu za novinara godine
Pravo blago. Izuzetna manifestacija i visoko vrijedna tema za VL. Šteta je. međutim, da se o Danima otvorenih vrata u NSK piše tek na dan zatvaranja, kad je vijest o njima objavljena još 13.2.