INTERVJU S FILIPOM DODIĆEM

Sad su “in” dragulji u boji, a za važne životne trenutke dijamanti su vječno u trendu

Foto: Zlatarna Dodić
storyeditor/2024-07-31/317-01974yw_model_108.jpg
Foto: Zlatarna Dodić
storyeditor/2024-07-31/600-00426w_model_229.jpg
03.08.2024.
u 10:00
Znamo i komplicirani prsten izraditi u roku od dva dana, ali nikad nauštrb kvalitete, kaže gemolog Filip Dodić, stručnjak za nakit iz treće generacije obiteljskog zlatarskog biznisa
Pogledaj originalni članak

Može se reći da je ljubav prema dragom kamenju Filip Dodić dobio u nasljedstvo. Prije više od pola stoljeća njegov djed Franjo otvorio je prvu zlatarnu u Bjelovaru, a potom i u zagrebačkoj Dubravi, pa onda štafetu predao sinu Pašku. On ju je pak proslijedio svojim sinovima Franji i Filipu. Filip je znanje koje mu je prenijela obitelj odlučio “izbrusiti” pa je nakon srednje škole završio Američki gemološki institut u Londonu, a potom i intenzivnu edukaciju ugradnje dijamanta u nakit u belgijskom Antwerpenu, globalnom središtu te industrije. Tako je Filip postao prvi školovani draguljar u obitelji, a trenutačno je i najmlađi u zemlji, ali i jedan od rijetkih gemologa na našim područjima.

Kako je raditi u obiteljskom biznisu, koje su prednost i izazovi?

Budući da smo brat Franjo i ja već treća generacija Dodića koji vode ovaj posao, bilo je na neki način i očekivano da ćemo nastaviti uspješan obiteljski biznis. Osobno u njemu uživam i srećom uz sestre, brata i roditelje imam 24/7 podršku u privatnom, ali i poslovnom dijelu života. Najljepša stvar kod ovakvog tipa biznisa je to što svi dajemo cijele sebe u posao. Kad imate mentore u obitelji, znate da se sve znanje na vas prenosi u najširem i najiskrenijem mogućem obliku. Izazovi pak najviše dolaze do izražaja sad kad naše poslovanje raste. Došli smo do faze u kojoj se brzo širimo i više se ne stignemo baviti svim područjima ili odjelima kao prije. No, našem timu su se u skorije vrijeme pridružila nova pojačanja pa vjerujem da možemo još unaprijediti poslovanje jer ćemo Franjo i ja svoje napore moći više uložiti u segmente u kojima smo najbolji.

Kako izgleda radni dan gemologa?

Moj radni dan diktira kalendar, a razlikuje se ovisno o tome jesam li u Zagrebu, Splitu ili Antwerpenu. Kada sam u Zagrebu, dan bude isprepleten različitim poslovima, od sastanaka s internim timovima i vanjskim suradnicima preko konzultacija s našim kupcima u poslovnici u Ilici do radionice u kojoj ugrađujem drago kamenje u nakit. Iako bih volio reći da imam osmosatno radno vrijeme, često to ne bude tako pa me nerijetko popodne možete pronaći ili u Ilici ili našoj majstorskoj radionici.

POVEZANI ČLANCI:

Kakav nakit najbolje prolazi kod vaših klijenata i što vi preferirate?

Kod nakita uvijek najbolje prolazi klasika. Naši kupci se često odlučuju na bezvremenske komade koji nisu prenametljivi i koje mogu nositi u svim životnim trenucima, bilo da su to dnevna izdanja ili svečanije prigode. Trenutačno bilježimo porast interesa za žutim zlatom, a sve se više traže i veći kameni, no i dalje većinski dio prometa ostvarujemo prodajom decentnih i klasičnih komada. A osobno preferiram nakit koji ima sentimentalnu vrijednost i značenje. Sav mi je na svoj način poseban i lijep jer mislim da ne bi bilo moguće baviti se ovim poslom da izdvajam i volim samo određeni tip nakita.

Foto: Zlatarna Dodić

Žele li klijenti češće izradu unikata ili odabiru ono što je već dostupno u vašim kolekcijama?

Sve češće nam dolaze kupci koji žele unikatan nakit i drago mi je što smo u poziciji da većinu želja možemo i ispuniti. U našoj majstorskoj radionici u Dubravi može biti proizveden gotovo svaki komad nakita i na to smo iznimno ponosni. Klijenti često dolaze u poslovnice sa svojim idejama ili prouče ponudu u webshopu kako bi se inspirirali i shvatili što zapravo žele. Naravno, i dalje se primarno kupuje nakit koji je već dostupan u našim kolekcijama, ali veseli nas činjenica što su kupci prepoznali Dodić kao zlatarnu koja može proizvesti i ono što oni žele.

Otkud crpite ideje i čiji rad posebno cijenite?

Ideje crpim odasvud, ali primarno od svoje obitelji. Dodatna inspiracija su mi inozemni kolege koji se bave ovim poslom, časopisi, pa i naši klijenti koji nisu ni svjesni da utječu na moj način razmišljanja i inspiraciju. Kad sa suradnicima ili kolegama razgovaram o brendu Dodić, uvijek volim povući paralelu s Tiffanyjem, Cartierom, Harry Winstonom i Graffom, a njih bih istaknuo kao uzore i dizajnerske kuće čiji rad i estetiku posebno cijenim.

Koji vam je dosad bio najizazovniji zadatak?

Najizazovniji su mi svi zadaci koji uključuju kratak “deadline”. Prirodno je i vjerujem da svaka osoba osjeća mali pritisak kad zna da je rok za dovršetak rada dosta kratak. No, nikad ne pristajem izrađivati nakit samo da ispoštujem vrijeme ili rok ako znam da finalni proizvod neće zadovoljiti moje kriterije, nauštrb kvalitete ne radim ništa. A znali smo raditi i isporučiti komplicirane prstene čak i u roku od dva dana.

Kakav je proces od ideje do gotovog proizvoda?

Proces je kompleksan i sastoji se od puno koraka. Za izradu prstena, primjerice, potrebno je oko dva tjedna, a sve kreće inicijalnim konzultacijama i 3D modeliranjem željenog izgleda prstena. Nakon postavljanja početne ideje, izrađujemo model od voska koji prolazimo na dodatnom sastanku s kupcima. U tim prvim fazama moguće je doraditi i mijenjati model prstena kako bi se postigao najidealniji i željeni izgled. Kada govorimo o procesu u radioni, on se sastoji od desetak međukoraka, gdje su neki od njih gipsanje, izlijevanje zlata u kalupe, ugradnja kamenja, a na samom kraju slijedi finalno poliranje nakita.

Postoji li komad koji vam je posebno drag i zašto?

To me često pitaju pa je odgovor dosta lak: komadi nakita koje radim za članove obitelji. Posebna je čar kad izradite, primjerice, zaručnički prsten svoje sestre. Nakit ne volim primarno zbog njegove vrijednosti, već zbog simbolike i onoga što predstavlja.

Zlatarna Dodić postala je sinonim za dijamantni nakit. Koliko je teško bilo doći do toga?

Ponosan sam na to što nas javnost povezuje s dijamantnim nakitom. Smatram da se dugogodišnji trud cijele moje obitelji isplatio te da su i naši kupci uvelike zaslužni za stvaranje takve percepcije na tržištu. Postali smo stručnjaci u ovom poslu, dijamante ugrađujemo sa savršenom preciznošću i kupci to osjete i cijene.

Hrvatska nije na glasu kao bogata nacija, ali dijamanti prolaze?

Možda nismo najbogatiji, ali Hrvati cijene kvalitetu i njeguju lijep životni stil. Dijamanti su dragi kamen koji cijene sve nacije diljem svijeta i koji se veže uz važne životne trenutke i uspomene. Njih se ne kupuje prečesto i zato imaju poseban šarm. Kod dijamanata ljudi ne stavljaju na prvo mjesto cijenu, već ljepotu, značenje i simboliku.

Foto: Zlatarna Dodić

Koliko je važno pratiti trendove u svijetu draguljarstva i kako ih integrirate u svoje kolekcije?

Kao i u svakoj industriji, ako ne pratite trendove, htjeli to ili ne, past ćete u zaborav. Trendovi u draguljarstvu mogu se sagledati iz više aspekata, od opreme i digitalizacije pa sve do tipa kamena koji je “in”. A kad bismo govorili o kamenju koje je trenutačno traženije, onda bih svakako istaknuo ono u boji, safiri, smaragdi, rubini i sl. Također, sve su veći kameni u trendu, no to ne znači da se klasični komadi više ne kupuju. Mislim da je danas važno biti u poziciji da diktirate trendove na tržištu na kojem ste prisutni, a Dodić srećom to i radi. Trudimo se izrađivati inovativne komade nakita koji se mogu pronaći isključivo kod nas.

Kako se nosite s konkurencijom?

U ovoj industriji ima puno konkurencije, ali u kojem biznisu je nema? Smatram da je dobro i zdravo imati uz sebe jake tržišne igrače jer te svaki dan motiviraju i guraju da daješ sve od sebe, da pratiš trendove i da kontinuirano poboljšavaš svoje poslovanje. Bez konkurencije ne bismo danas bili ovo što jesmo i zapravo smo zahvalni što se Dodić nakit nalazi među top brendovima u zlatarskoj industriji. Siguran sam da ste primijetili ključnu poruku iza naše kampanje, a to je “Znanje je naša najveća vrijednost’”. Upravo je to teza po kojoj želimo biti prepoznati, zbog čega nas kupci odabiru i zašto uživamo njihovo dugogodišnje povjerenje. Želimo javnost educirati o vrijednosti zlata i (polu)dragom kamenju i pridobiti njihovo povjerenje kvalitetom nakita, a ne pomodnim popusnim politikama. Možda smo odabrali teži put, ali vjerujemo da je jedini ispravan.

Da niste draguljar, kojim biste se poslom bavili?

Kako sam odmalena u zlatarstvu, nikad me drugi poslovi nisu privlačili niti sam razmišljao o njima. Ali ako me pitate za koji posao smatram da bih bio dobar u njemu, rekao bih arhitekt. Vjerujem da bih se izuzetno dobro snašao u projektiranju i planiranju izgradnje različitih objekata, s obzirom na pedantnost i preciznost koje su izrazito važne i u mom trenutačnom poslu.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.