Sanacija odrona odlagališta bit će zahtjevna, skupa i dugotrajna, a odlaganje otpada na Jakuševcu otežano. Zbog toga se čim prije treba zatvoriti i pronaći novu lokaciju izvan grada – kazao je jučer gradonačelnik Tomislav Tomašević, koji je o rješavanju nevesele situacije na zagrebačkom deponiju napokon počeo komunicirati s novoizabranim ministrom gospodarstva Damirom Habijanom.
Tko je izradio stručna mišljenja
Prvi je puta jučer javnost mogla čuti što je dosad poduzeto kako bi se čim prije pokrenula sanacija te utvrdio uzrok urušavanja na plohama 6.1 i 6.2.
– Nakon drugog odrona, pred Općinskim sudom pokrenut je postupak osiguranja dokaza te je sud naručio vještačenje, a Holding je 19. siječnja primio njihovo očitovanje – objasnio je Tomašević. U tom su očitovanju predložena geotehnička snimanja terena i druge radnje koje će trajati najmanje šest mjeseci, sanacija prije toga ne može početi, a upozorili su i na mogućnost ponavljanja odrona na lokaliziranoj plohi 6.2.
Prvi su put jučer Zagrepčani doznali i o negativnim stručnim mišljenjima iz 2008. i 2012. u kojima se upozorava na veliku količinu vode u tijelu odlagališta koja se zadržava zbog poteškoća u drenaži te da se zbog toga vodom pune i zdenci za otplinjavanje koji ne rade ni približno onako kako je predviđeno.
– Tadašnja uprava Holdinga barem 15 godina je znala za ozbiljan problem koji postoji na odlagalištu i mi sada smatramo da je problem i uzrok ovih odrona zadržavanje vode i nedostatna drenaža – kazao je Tomašević te novinarima ustupio dokumente.
Prvi dokument, Mišljenje o stanju odlagališta iz 2008., potpisuju profesori Mensur Mulabdić s Građevinskog fakulteta u Osijeku i njegov kolega Meho Saša Kovačević s Građevinskog fakulteta u Zagrebu. Njihovu je analizu naručio Zagrebački centar za gospodarenje otpadom (ZGOS) koji je tada upravljao odlagalištem, a glavni joj je zaključak to da zabrinutost glede njegove funkcionalnosti izazivaju dva problema, odnosno odvodnja procjednih voda te otplinjavanje.
"Zaostala voda u otpadu, zarobljena između slabo propusnih proslojaka, pravi problem i u odvodnji plina. Zdenci za aktivno otplinjavanje su u dobrom dijelu zapunjeni vodom i to onemogućava očekivani zahvat plina u sustavu za otplinjavanje. Plin se vjerojatno gomila u tijelu odlagališta, a pojavljuje se i u sustavu odvodnje procjedne vode", stoji u njihovu izvješću.
Kao razlog situacije navodi se slabo propusni sloj tla između drenažnog sloja i otpada, kao i postojanje "leća" sa zarobljenom procjednom vodom, što je, stoji u dokumentu, dokazano mjerenjima u zdencima za otplinjavanje koji su uglavnom jako ispunjeni vodom. Ta se voda na odlagalištu stvara uglavnom zbog padalina te ne otječe dovoljnim brzinom pa formira tlakove u otpadu koji mu umanjuju čvrstoću i tako utječu na stabilnost odlagališta.
Na stabilnost, dodaje se, mogu utjecati i procjedne vode koje se nakupljaju u plinskim zdencima koji su na nekim dijelovima mehanički oštećeni, neki od njih i sasvim neprohodni, a stalno punjenje vodom iz okolnih laguna i leća dugotrajno onesposobljuje zdence za efikasan zahvat plina. Plinovod je oštećen i na površini pa studija zaključuje da se hitno trebaju poduzeti praktične mjere koje su vezane za evakuaciju vode.
Sve je to 2012. potvrdilo i još detaljnije obrazložilo Stručno mišljenje s preporukama za daljnje djelovanje Instituta za održivo gospodarenje otpadom i tehnologijama zbrinjavanja austrijskog Sveučilišta u Leobenu. Problem nakupljanja procjednih voda u plinskim zdencima koji značajno utječe na sustav otplinjavanja, stoji u dokumentu, uočen je 2003.
Kao uzrok situacije, nakon detaljnih izračuna, naveli su to što je, citiramo, "projektant kod izvođenja drenažnog sloja za procjedne vode jasno odstupio od dokazanog stanja tehnike te je preko zaštitnog filca potpuno nepotrebno dodao još jedan međusloj male propusnosti kako bi se zaštitio od potencijalnog zaštopavanja česticama nataloženog otpada.
Ovo je jedna kobna greška, koja vodi k tome da taj sloj u velikoj mjeri sprečava prolaz procjedne vode u drenažnu površinu, koja se nalazi ispod, i time onemogućuje funkcioniranje sustava za sakupljanje procjednih voda".
Nema to veze sa situacijom iz 2023.
Spomenuti međusloj zemlje nije samo nepotreban nego je nedvosmisleno kontraproduktivan i uzrokuje upravo ono što zapravo treba spriječiti, zaključuju austrijski znanstvenici.
–Jako je zabrinjavajuće da, prema novim informacijama, sustav nadzora već godinama ne funkcionira. Pitam se što su radile nadležne inspekcije koje kvartalno dolaze na odlagalište i zašto se ova problematika nikada do sada nije bila spomenuta u njihovim izvješćima, niti je bilo preporuka za sanaciju ili privremeno zatvaranje odlagališta, već je očito ZGOS dobivao zeleno svjetlo da odlagalište radi i dalje - pita se Renato Petek, zastupnik SDP-a. Zamjenik direktora Fonda za zaštitu okoliša Mirko Budiša, koji je neko vrijeme radio u tvrtki Ecoina koja je pripremala prvi projekt Zagrebačkog centra za gospodarenja otpadom Resnik u vrijeme administracije bivšeg gradonačelnika, govori nam kako je za probleme s drenažom znao, ali ne i da su toliki.
– Nisam znao da je stupac vode visok nekoliko desetaka metara, no interventni sustavi na Jakuševcu rade. Na plohi 6.3 gdje se sad odlaže drenažni je sustav popravljen pa s tim nema problema, no na žalost prisutan je na ostalima – kaže Budiša. Josip Pavlović iz udruge Ekologija grada ističe da se za problem zna od 2003., no da incidenata nije bilo jer se odlagalo prema pravilima struke.
– Odron se dogodio na novim plohama na kojima se odlaže u posljednje tri godine, a ne na onima koje nisu u funkciji. Pozivati se sada na 2008. nema veze sa situacijom iz 2023., osobito kada je evidentno da se na deponiju ne postupa po zakonu otkako je brigu o njemu preuzela nova vlast – poručuje Pavlović.
A da nije kriva samo voda koja se godinama nakuplja na odlagalištu, već i nepromišljene odluke aktualne vlasti, smatra naš izvor, dobro upućen u zbivanja na deponiji.
–To što sada priča Tomašević su gluposti. Među 750 otpuštenih u Holdingu kako bi se ostvarile uštede bili su i stručnjaci koji nikada ne bi dopustili da se na Jakuševcu slaže kontaminirani biootpad i miješani komunalni na način kako se slagao protekle dvije godine. Sanacija problema kojega je uzrokovala nesposobnost koštat će puno više od ušteda ostvarenih otpuštanjem onih sposobnih upravljati otpadom u Zagrebu - kaže naš izvor koji i drži da je krivac odrona onečišćeni biootpad koji se odlagao na odronjenim plohama i te da bi zbog nastradalog radnika netko trebao kazneno odgovarati.
Nakon gradonačelnikove današnje tvrdnje, novi nemir se uvukao i među radnike Čistoće, kažu naši izvori unutar podružnice.
–Svi su sve znali dvije i pol godine i šutjeli su, a naš je kolega ostao bez ruke. Ako se na odlagalištu dogodi bilo kakav pa i najmanji incident, mi tamo više nećemo odlaziti. Od uprave cijelo vrijeme dobivamo loše poruke bez i jedne riječi utjehe ili ohrabrenja. Tovariti smeće na Jakuševec postao je rizičan posao koji bi se trebao kao takav vrednovati i na našim plaćama- zaključuje.
2008 je miki bio visokopozicioniran sdpeovac, možda stranka zna zašto se skrivao izvještaj?