izložba "Vino na meji"

Trsje, grožđe, bačve, flaše u šest stoljeća vinske tradicije u Hrvatskom državnom arhivu

Foto: Privatna arhiva
Foto: Privatna arhiva
storyeditor/2023-01-20/izlozba_02.jpg
Foto: Robert Anic/PIXSELL
Zagreb: U Hrvatskom državnom arhivu otvorena izložba "Vino na meji"
Foto: Robert Anic/PIXSELL
Zagreb: U Hrvatskom državnom arhivu otvorena izložba "Vino na meji"
Foto: Robert Anic/PIXSELL
Zagreb: U Hrvatskom državnom arhivu otvorena izložba "Vino na meji"
Foto: Robert Anic/PIXSELL
Zagreb: U Hrvatskom državnom arhivu otvorena izložba "Vino na meji"
Foto: Robert Anic/PIXSELL
Zagreb: U Hrvatskom državnom arhivu otvorena izložba "Vino na meji"
Foto: Robert Anic/PIXSELL
Zagreb: U Hrvatskom državnom arhivu otvorena izložba "Vino na meji"
Foto: Robert Anic/PIXSELL
Zagreb: U Hrvatskom državnom arhivu otvorena izložba "Vino na meji"
Foto: Robert Anic/PIXSELL
Zagreb: U Hrvatskom državnom arhivu otvorena izložba "Vino na meji"
Foto: Robert Anic/PIXSELL
Zagreb: U Hrvatskom državnom arhivu otvorena izložba "Vino na meji"
Foto: Robert Anic/PIXSELL
Zagreb: U Hrvatskom državnom arhivu otvorena izložba "Vino na meji"
Foto: Robert Anic/PIXSELL
Zagreb: U Hrvatskom državnom arhivu otvorena izložba "Vino na meji"
Foto: Robert Anic/PIXSELL
Zagreb: U Hrvatskom državnom arhivu otvorena izložba "Vino na meji"
Foto: Robert Anic/PIXSELL
Zagreb: U Hrvatskom državnom arhivu otvorena izložba "Vino na meji"
Foto: Robert Anic/PIXSELL
Zagreb: U Hrvatskom državnom arhivu otvorena izložba "Vino na meji"
Foto: Robert Anic/PIXSELL
Zagreb: U Hrvatskom državnom arhivu otvorena izložba "Vino na meji"
Foto: Robert Anic/PIXSELL
Zagreb: U Hrvatskom državnom arhivu otvorena izložba "Vino na meji"
Foto: Robert Anic/PIXSELL
Zagreb: U Hrvatskom državnom arhivu otvorena izložba "Vino na meji"
Foto: Robert Anic/PIXSELL
Zagreb: U Hrvatskom državnom arhivu otvorena izložba "Vino na meji"
Foto: Robert Anic/PIXSELL
Zagreb: U Hrvatskom državnom arhivu otvorena izložba "Vino na meji"
Foto: Robert Anic/PIXSELL
Zagreb: U Hrvatskom državnom arhivu otvorena izložba "Vino na meji"
Foto: Robert Anic/PIXSELL
Zagreb: U Hrvatskom državnom arhivu otvorena izložba "Vino na meji"
Foto: Robert Anic/PIXSELL
Zagreb: U Hrvatskom državnom arhivu otvorena izložba "Vino na meji"
21.01.2023.
u 18:22
Na berbu na imanju obitelji Drašković ili u slavnu krčmu "K crvenom nosu" možete zaviriti na izložbi arhivskog blaga nastaloj u sklopu hrvatsko-slovenskog projekta
Pogledaj originalni članak

Fotografija zlatne počasne diplome varaždinskoj "Izložbi grozdja i voća" iz 1900., mariborska razglednica iz 1913. s porukom "Tko ne ljubi vino, žene i pjesmu, ostaje budala do kraja života", plakati antialkoholičarskih kampanja iz 1929., samo su neki od 150 arhivskih izložaka koji se mogu razgledati na izložbi "Vino na meji", odnosno "Vino na granici", postavljenoj u Hrvatskom državnom arhivu na Marulićevu trgu 21. Ona je otvorena u povodu sutrašnjeg blagdana svetog Vinka, kojim i službeno počinje godina radova među trsjem, a nastala je u suradnji Državnog arhiva za Međimurje, povijesnih arhiva u Ptuju i Celju, varaždinskog i zagrebačkog Državnog arhiva te Pokrajinskog arhiva Maribor.

Sve počinje "iz zemlje"

Suradnja arhiva dviju susjednih država počela je još prije 12 godina, kada je pokrenut kulturno-povijesni projekt "Siher", a dosad su realizirali dvije izložbe, "Gradovi i trgovišta uz štajersko-hrvatsku granicu" 2012. te "Vlakom preko granice" 2017.

Foto: Robert Anic/PIXSELL
Zagreb: U Hrvatskom državnom arhivu otvorena izložba "Vino na meji"

– Naš treći projekt posvećen je vinu, koje je kulturološki snažno povezano sa zemljom i ljudima ovog područja. Unatoč činjenici da su označavanje i potrošnja vina danas uglavnom svedeni na ograničene nacionalne okvire, na terenu lako možemo ustanoviti da proizvodimo i trošimo vrlo slično vino i na slovenskoj i na hrvatskoj strani granice, što je sigurno rezultat zajedničke povijesne tradicije i suvremenih trendova – istaknuo je Borut Batagelj iz Arhiva u Celju, koji je i jedan od autora izložbe.

Postav se sastoji od šest cjelina, a podjelu je inspirirala pjesma "Rodovnik vina" slovenskog kantautora Tomaža Pengova.

– Izloženo gradivo obuhvaća sve, od starih srednjovjekovnih isprava do dokumenta koji je nastao takoreći prekjučer. Prošlo je gotovo 600 godina od najstarijeg izvora predstavljenog u publikaciji, a usudili bismo se tvrditi da je većina predstavljenoga gradiva nepoznata čak i znalcima jer se sada prvi put javno izlaže – dodao je Batagelj.

Tako posjetitelji u prvoj cjelini, koja obuhvaća arhivske zapise o starinskim običajima obrade zemlje i vinograda, nazvanoj "Iz zemlje u trs" imaju priliku, između ostalog, vidjeti i fotografiju isprave kojom je Fridrik II. Celjski oslobodio franjevce od davanja gornice i vinske desetine za vinograd na Miklavškom brdu u Celju iz 1436., što je ujedno i najstariji primjerak na izložbi. Arhivska snimka nekadašnje Bregovite, a danas Tomićeve ulice, također je dio postava, a prikazuje poljski puteljak duž kojeg su se, podno kule Lotrščak, u 19. stoljeću protezali vinogradi. A njih je 1890. zamijenila uspinjača.

Foto: Robert Anic/PIXSELL
Zagreb: U Hrvatskom državnom arhivu otvorena izložba "Vino na meji"

"Iz trsa u grožđe" naziv je druge cjeline u kojoj su obuhvatili poslove vinogradara, odnosno ona prikazuje kako su se kroz povijest obrađivali vinogradi i kako su izgledale berbe. U njima je nekada sudjelovala cijela obitelj, od najstarijih do najmlađih članova, što se, primjerice, može vidjeti na fotografiji nastaloj u prvoj polovici 20. stoljeća u Seketinu, malom mjestu nedaleko od Varaždina, gdje je berbu na posjedu koji je nekoć pripadao i obitelji Drašković dnevno obavljalo i do 20 težaka s drvenim brentačama.

Procese obrade grožđa kroz povijest obrađuje cjelina "Iz grožđa u bačve", a izlošci prikazuju kako se u razdoblju od 15. do 20. stoljeća proizvodilo i skladištilo vino. Jedna fotografija, također snimljena u Seketinu u prvoj polovici 20. stoljeća, prikazuje početnu fazu prerade, odnosno tzv. runjenje koje se u prošlosti provodilo gaženjem nogama, a u današnje je vrijeme to zamijenjeno strojevima. Bilteni, starinske etikete, reklame i nekadašnji cjenici pak primjerci su cjeline "Iz bačve u flaše" u kojoj se može naučiti više o trgovini i distribuciji vina kroz povijest. Fotografije etiketa Laškog rizlinga iz 1969., strojeva za flaširanje i prostora za skladištenje s kraja 20. stoljeća te vinska karta iz 1909. samo su neki od izložaka.

Foto: Robert Anic/PIXSELL
Zagreb: U Hrvatskom državnom arhivu otvorena izložba "Vino na meji"

Krčma "K crvenom nosu", popularno zvana i "Grobljanskom gostionicom", 1942. je postojala u Grobarskoj ulici na Mirogoju, a fotografija petorice prijatelja koji piju na terasi uklopljena je u cjelinu "Iz flaše u čaše". Davne 1926. u Zagrebu je održan i proljetni veliki sajam "uzoraka vina, automobila, gospodarskih strojeva, radioaparata i međunarodna izložba plakata", čiji se plakat također može vidjeti. Završnu cjelinu "Iz čaše u glavu" čine arhivske snimke zapisa i plakata brojnih antialkoholičarskih kampanja. Jedan je od zanimljivijih onaj koji se 1929. nalazio u postavu Medicinske izložbe u prostorima nekadašnjeg Zagrebačkog zbora, sadašnjeg Velesajma, a na njemu je istaknuto: "Majke i očevi! Radi zdravlja svoje djece, čuvajte se alkohola".

Sljedeća postaja Slavonija

Za one koji žele znati više o vinogradarskim običajima od 15. do 20. stoljeća autori su izradili i katalog koji prati izložbu, a osim u tiskanom obliku, može se preuzeti i na mobilne telefone s pomoću QR koda s plakata kojim postav i počinje. Dosad je predstavljen u Štrigovi, Celju i Mariboru, a u Zagrebu se izložba besplatno može posjetiti do 3. veljače, kada će se preseliti u Slavonski Brod.

dopisnik iz centra:

Pepermint je jedno ne baš tako kratko vrijeme bio najbolji klub u Zagrebu

Razlog zbog kojega bi mi to mnogi mogli zamjeriti, a vlasnici konkurentskih klubova koje ne spominjem u tom kontekstu pogotovo, izražena je subjektivnost koje se ne mogu, niti ne želim odreći. U spomenutom klubu, naime, nije bilo tog izlaska - bez obzira na to da li je riječ o sredini tjedna ili vikendu - da nisam ostvario stanoviti uspjeh kod rasplesanih i dobro raspoloženih djevojaka u srednjim tridesetima kakve su se tamo znale okupljati.

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.