KRAĐA STOLJEĆA

U Zagrebu su netragom nestale umjetnine neprocjenjive vrijednosti, među 7 slika bile su i Rembrandtova i El Grecova

Foto: Arhiva VL
Foto: Arhiva VL
Foto: Arhiva VL
Foto: Arhiva VL
25.09.2023.
u 11:39
Prije 52 godine, rujan u Zagrebu, obilježila je senzacionalna krađa umjetnina, najveća poslijeratna u hrvatskoj metropoli, ali i najveća pljačka umjetnina u bivšoj Jugoslaviji, zbog čega je nazvana 'krađom stoljeća'
Pogledaj originalni članak

U noći, sa subote 24., na nedjelju, 25. rujna, 1971., lopovi su, iz Strossmayerove galerije, ukrali sedam slika čuvenih svjetskih umjetnika, među kojima su bile i El Grecova 'Sveta Magdalena' te Rembrandtov 'Narcis nad izvorom'.

Krađu umjetnina, neprocjenjive vrijednosti, idućeg je jutra otkrio čuvar. Na noge se odmah digla policija čitave bivše države. Pod prismotrom su bili svi policiji poznati kradljivci, ali i trgovci umjetninama i kolekcionari. Na svim graničnim prijelazima postavljene su kontrole, a alarmiran je i Interpol.

VEZANI ČLANCI: 

Pretpostavljalo se da je kradljivac u galeriju ušao kao posjetitelj, te se, prije zatvaranja, negdje skrio. Kada je izložbeni prostor opustio, ukrao je sedam slika, a kako su bile malog formata, s plijenom je nezamijećeno otišao iz galerije.

Na ruku kradljivcima išlo je i to što su sigurnosne mjere u Strossmayerovoj galeriji bile slabe, baš kao i u većini galerija, u to vrijeme, iako se u njima čuvalo blago neprocjenjive vrijednosti. Dokazali su to i reporteri VUS-a koji su, par godina ranije, upravo iz te galerije, usred dana, nezamijećeno, 'ukrali' vrijednu sliku.

Istraga je urodila plodom

Samo dva mjeseca nakon krađe stoljeća, uhićena su dvojica sumnjivaca, J. Obajdin i S. Đumić, dok je potraga za trećim, V. Bulatom, nastavljena. Pronađeno je svih sedam sika, koje su, 8. prosinca, iste godine, neoštećene, predane predsjedniku Akademije, Grgi Novaku. Obajdin i Đumić su, 3. veljače 1972. osuđeni na deset, odnosno sedam godina strogog zatvora.

Foto: Arhiva VL

Priznajući krađu, obojica su tvrdila kako je glavni akter Bulat, koji se, kako su naveli, nakon posjete izložbi zadržao iza panoa, pričekao da se galerija zatvori, a potom pokupio slike i u vreći ih spustio pomagačima, koji su čekali u automobilu.

U proljeće 1973., Bulatu se ušlo u trag, otkrivena je njegova adresa u SR Njemačkoj te je uspostavljen kontakt s tamošnjom policijom, nakon čega je uslijedilo izručenje. No, na suđenju, 13. lipnja, te godine, glavni svjedoci, Obajdin i Đumić, dramatično su promijenili iskaz te je Bulat, zbog pomanjkanja dokaza, oslobođen optužbe.

VEZANI ČLANCI: 

U travnju 1974., Vrhovni sud SR Hrvatske uvažio je žalbu tužitelja, no, Bulat je, u međuvremenu, netragom nestao iz Zagreba te je odlučeno da mu se sudi u odsutnosti. Nakon što su pušteni na uvjetnu slobodu Obajdin i Đumić su i na posljednjoj raspravi tvrdili da Bulat nije s njima sudjelovao u pljački.

Ipak, sud je, u ožujku 1977., konačno stavio točku na krađu stoljeća – na suđenju u Zagrebu, V. Bulat je, u odsutnosti, osuđen na osam godina strogog zatvora.

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.