crtice iz večernjakove arhive

Eksplozija cijena na zagrebačkim tržnicama prije 20 godina: 'Čitav se mjesec radilo za dvije vreće krumpira'

Foto: Arhiva Večernjeg lista
1/4
21.09.2023.
u 07:00

"Ako bismo, cijenom 'zelenčeka', mjerili kupovnu moć, dolazimo do poraznog podatka kako je jedna prosječna, hrvatska plaća, dovoljna za stotinjak kilograma, odnosno za dvije vreće graha", zaključio je, točnije izračunao, jer brojke nikada ne lažu, Večernjakov reporter

Iako je u narodu poznat kao "sirotinjska hrana", jer bi trebao biti dostupan baš svakom džepu, krumpir je, prije više od dva desetljeća, iz osnovne, 'unaprijeđen' u luksuznu namirnicu, koja mnogima postaje nedostižna. Naime, u odnosu na godinu prije, vreća krumpira je te, 2000., bila, niti manje, niti više, nego dvostruko skuplja. Naslovi iz 2000. godine, o najskupljem krumpiru, u proteklom desetljeću, nisu, stoga bili niti malo senzacionalistički, nego bolno-realni.

Potvrdio je to i tadašnji tržišni informacijski sustav u poljoprivredi (TISUP) Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, koji je izvijestio kako su cijene krumpira te 2000. najviše u posljednjih 10 godina. Njegova prosječna cijena, na veletržnicama, bila je 2,78 kuna za kilogram, što je bilo čak 106 posto više nego u rujnu, prethodne godine. Takva se veleprodajna cijena odrazila i na maloprodaju, koja je u Zagrebu iznosila 4 do 5 kuna za kilogram. Akrobatski skok cijene krumpira pravdao se tada nepovoljnim klimatskim uvjetima proizvodnje, odnosno sušama, koje su prouzrokovale znatno manje prinose.

Foto: Arhiva Večernjeg lista

No, divljanjem cijena te godine, bila je pogođena i još jedna, na hrvatskih trpezama nezaobilazna, skromna, namirnica – kupus, čija je cijena 2000. skočila u nebo. Analitičari TISUP-a tješili su tada građane kako će, uskoro, doći do veće ponude kupusa, te time i do laganog pada njegove cijene, koja je prethodnih godina bila ispod 2 kune, dok se u godini eksplozije cijena, na veliko, prodavao i po pet kuna.

>>VEZANI ČLANCI:

'Dobar glas daleko se čuje, a loš još dalje' te se tako i vijest o pravom tsunamiju cijena čula i do Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, u kom su se složili da su nove cijene doista prešle svaku mjeru. Ministarstvo je, stoga, pripremalo prijedlog Vladi da smanji svotu carine po mjernoj jedinici, odnosno prelevman, pri uvozu krumpira, kupusa, graha, čime bi se utjecalo na pad cijena.

Foto: Arhiva Večernjeg lista

I dok se čekao hitan uvoz, kao 'lijek' koji će smiriti divljanje te dovesti do pada cijena poskupljenjem 'inficiranih' namirnica, novinar Večernjaka, M. Tašler, prošetao je te godine zagrebačkim tržnicama, kako bi provjerio stanje na terenu. Na licu mjesta uvjerio se kakao se te godine grah „zelenček“, na zagrebačkim tržnicama, doista prodaje po nevjerojatnih 30 kuna za kilogram te se pozabavio računanjem i došao do tragikomičnih podataka:

"Ako bismo, cijenom 'zelenčeka', mjerili kupovnu moć, dolazimo do poraznog podatka kako je jedna prosječna, hrvatska plaća, dovoljna za stotinjak kilograma, odnosno za dvije vreće graha", zaključio je, točnije izračunao, jer brojke nikada ne lažu, Večernjakov reporter, Tašler.

Na stranici https://arhiva.vecernji.hr/ nalazi se najveća digitalna arhiva izdanja dnevnih novina u Hrvatskoj, ali i u regiji. Pretplatite se danas i dobivate uvid u više od 60 godina hrvatske povijesti.

Za utjehu čitateljima, naveo je i kako su kumice na zagrebačkim tržnicama ipak malo popustljivije, kada je posrijedi grah 'trešnjevac', te su ga 'velikodušno' nudile po cijeni od 25 kuna za kilogram, dok se za nešto manje od 20 kuna za kilogram mogao kupiti još samo prošlogodišnji grah, isti onaj koji se, u rujnu 1999., prodavao po 15 kuna.

Zabrinjavajući naslov objavili smo i 1997. godine, kada je cijena krumpiru skočila čak 50 posto, s tendencijom daljnjeg rasta. Šokantno se poskupljenje tada pravdalo slabim urodom i time što su, neki poljoprivrednici, zasadili i do 50 posto manje krumpira, nego prethodne 1996. godine.

Foto: Arhiva Večernjeg lista

Da su Zagrepčani pravi čarobnjaci preživljavanja, naši su novinari upozoravali još poratne, 1993. godine, kada je kilogram krumpira stajao pola marke, a litra mlijeka 0,91 marku. Kolege su se i tada, za plastičniji prikaz apsurdno visokih cijena, poslužile brojkama. Izračunali su, tako, da Zagrepčanin, čija je prosječna plaća, te 1993. godine, bila 186 njemačkih maraka, čitav mjesec radi za samo 204 litre mlijeka. Kod Bečana je, pak, mlijeko teklo u potocima, jer su, za prosječnu plaću, mogli mjesečno kupiti čak 1100 litara, a nešto manje, no ipak mnogo više od susjeda Zagrepčana, mogli su si priuštiti građani Ljubljane, čija se prosječna plaća mogla 'pretočiti' u 877 litara mlijeka.

>>VIDEO: Veliki prometni kolaps u najavi: Avenija V. Holjevca u Novom Zagrebu zatvara se na čak mjesec dana 

Komentara 1

MA
MarkoFind
16:11 21.09.2023.

A eto super sad je dovoljna za jedva 3 vreće zelenčeka s placa.....

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije