Kolumna

Zašto se san star pola stoljeća o metrou u Zagrebu još nije ostvario

Foto: Thinkstock
Foto: Luka Stanzl/PIXSELL
Milan Bandić
04.01.2018.
u 11:51
Minsk, Baku i Almaty svoje su metro-sustave otvorili. Europski Zagreb još čeka.
Pogledaj originalni članak

Godine 2005. tadašnji i današnji gradonačelnik najavio je gradnju metroa do 2015. godine. 

Te 2015. godine isti je gradonačelnik o gradnji metroa rekao da takve projekte “uvijek netko počne, a netko završi”. Pritom je, naravno, mislio na to da će ga njegova vlast uskoro početi, a jednom netko dovršiti. Nije se ispunio nijedan dio te rečenice. Godine su proletjele, a zagrebačka je podzemna željeznica ostala nedosanjani san mnogih zagrebačkih generacija. Nikada ozbiljni radovi nisu počeli iako su prvi nacrti i spomeni podzemne željeznice stari više od 40 godina. Nisu samo gradske vlasti spominjale taj projekt, o njemu je govorio, primjerice, i Radimir Čačić kao potpredsjednik Vlade, ali i banke koje su bile spremne investirati u gradnju, no zagrebački se promet nikada nije spustio ispod zemlje. Jasno je da se radi o ogromnom projektu koji bi tražio veća sredstva nego bilo koje javno financiranje u posljednjih nekoliko desetljeća, ali čini se da je možda i važniji razlog zašto je ta investicija pomaknuta na marginu interesa zapravo generalni nedostatak vjere da se projekt uopće može realizirati.

Foto: Marko Prpić/PIXSELL
Zagreb
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
Maksimir
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
Maksimir
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
Maksimir
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
Maksimir
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
Maksimir
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
Maksimir
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
Maksimir
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
Sljeme
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
Sljeme
Foto: Luka Stanzl/PIXSELL
Sljeme
Foto: Luka Stanzl/PIXSELL
Sljeme
Foto: Luka Stanzl/PIXSELL
Sljeme
Foto: Luka Stanzl/PIXSELL
Sljeme
Foto: Luka Stanzl/PIXSELL
Sljeme
Foto: Luka Stanzl/PIXSELL
Dubravkin put
Foto: Luka Stanzl/PIXSELL
Dubravkin put
Foto: Luka Stanzl/PIXSELL
Dubravkin put
Foto: Luka Stanzl/PIXSELL
Dubravkin put
Foto: Luka Stanzl/PIXSELL
Dubravkin put
Foto: Luka Stanzl/PIXSELL
Dubravkin put
Foto: Luka Stanzl/PIXSELL
Dubravkin put
Foto: Tomislav Miletić/PIXSELL
Jarun
Foto: Goran Jakuš/PIXSELL
Jarun
Foto: Igor Kralj/PIXSELL
Jarun
Foto: Igor Kralj/PIXSELL
Jarun
Foto: Igor Kralj/PIXSELL
Jarun
Foto: Igor Kralj/PIXSELL
Jarun
Foto: Igor Kralj/PIXSELL
Jarun
Foto: Boris Ščitar/Večernji list/PIXSELL
Park mladenaca
Foto: Nina Đurđević/PIXSELL
Park mladenaca
Foto: Tomislav Miletić/PIXSELL
Park mladenaca

Sprdnja s podzemnom željeznicom ostala je konstanta društvenih mreža, internetskih foruma i članaka za prvi travnja, a najveći stručnjaci za tu problematiku moraju odgovarati na novinarska pitanja radi li se o utopiji. Večernji list jučer je pisao o prvim idejama spuštanja tramvajske linije pod zemlju. Taj nacrt s početka 1970-ih godina idejna je studija Miroslava Begovića i Radovana Nikšića i pohranjen je u zbirci akademika Miroslava Begovića. Bio bi to prvi korak u izgradnji podzemne pruge, vjerojatno u konačnici realiziran kao projekt podzemno-nadzemnog tračničkog sustava. S obzirom na to da izborne kampanje nisu plodno tlo za najavu takvih investicija, prvi korak u realizaciji projekta moralo bi biti rušenje cinizma. Jer Minsk, Baku i Almaty svoje su metro-sustave otvorili.

Europski Zagreb još čeka.

Pogledajte galeriju: Ovako će izgledati rekonstruirani zagrebački rotor

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 31

MI
microlion
12:23 04.01.2018.

Metro ne treba, jer je prosječnom Hrvatu statusni simbol doći na posao sa svojim automobilom, pa makar na to potrošio pola dana.

MI
microlion
12:28 04.01.2018.

Zagreb nije (pre)mali. Eto veći je od Stuttgarta koji ima i metro i puno snažniju tramvajsku mrežu. Ali u Stuttgartu i direktor i čistačica dolaze na posao s javnim prijevozom. Nema šanse da takvo ponašanje prođe u Hrvatskoj.

DU
Deleted user
12:11 04.01.2018.

Pa jednostavan odgovor. Trebalo je u razdoblju od 1970-1985 godine potrositi 15% BDP-a na naoruzavanje JNA i gradnju desetak atomskih sklonista za partiju i Tita. Prema ekonomskim izracunima to je u tom razdoblju iznosilo cca 100-tinjak milijardi dolara. Eto, pa se ti pitaj i dalje...