Plan je nastao još sredinom pedesetih: 'Grad ne zna što bi s tim prostorom, potencijal je golem'

Bio bi to megapark, oblikom identičan svom "blizancu" s druge strane rijeke Save, ali površinom čak triput veći, kako i priliči površini mnogo prostranijoj od središta metropole. Po uzoru na zelenu, Lenucijevu potkovu, koja već više od stoljeća krasi centar grada, ova plava bi se u obliku slova U prostirala cijelim Novim Zagrebom, i to od Parka Vjekoslava Majera u Zapruđu na istoku pa sve do Parka mladenaca u Sigetu na zapadu.

Pomalo se "odgrizalo"

Plan je to nastao još sredinom pedesetih godina, kad su područje koje danas znamo kao Novi Zagreb uglavnom činila polja i mala naselja. Ideja je bila sagraditi šest velikih parkova koji bi činili zeleni pojas između stambenih zgrada u kvartovima, koji će kasnije postati Zapruđe, Utrina, Travno, Sopot i Siget. S obzirom na to da je namijenjena mnogo većem broju stanovnika nego što ih stanuje u centru, plava bi potkova bila i površinom prostranija, a parkovi bi bili moderno uređeni. Taj je plan, prepričava arhitekt i umirovljeni profesor s Arhitektonskog fakulteta Jesenko Horvat, uvršten u prvi moderni Generalni urbanistički plan (GUP) Zagreba 1971. godine pod imenom "Park Novi Zagreb".

– Ne može se reći da je postojao jedan autor ideje, već je to bio rezultat timskog rada. Plan iz 1971. inicirao je i postavio osnovu koncepta plave potkove. Međutim, tijekom desetljeća došlo je do tri velike i niz manjih izmjena GUP-a i od tog se pojasa malo pomalo "odgrizalo" te su se počele graditi kasete zgrada. Istočni krak je, doduše, relativno formiran, ali onaj zapadni sad je fragmentiran – objašnjava prof. Horvat. Od šest planiranih parkova danas su uređena tri, Majerov park u Zapruđu, Park Utrina i Park mladenaca u Sigetu. Preostala tri, park kod Mamutice te parkovi Lakun i Bračak, koji bi se nalazili iza današnjeg Sopota i Sigeta, još su prazne ledine.

– Grad jednostavno ne zna što bi s tim prostorom. Današnji GUP čuva taj prostor kao svojevrsnu rezervu. Ne postoje programi ni projekti za taj plan, a potencijal je golem – govori Horvat.

Za oživljavanje realizacije plave potkove već gotovo desetljećima zalažu se i u građanskoj platformi 1postozagrad pa je tako njezin čelnik Saša Šimpraga još 2013. godine objavio poduži esej o povijesti te zamisli. Danas kaže da bi realizacija te urbanističke ideje bila jako važna za stanovnike cijelog Novog Zagreba.

– Zamislite što bi za kvalitetu života u Novom Zagrebu i gradu općenito značilo dobiti takve velike parkove, s raznim primjerenim sadržajima. Što se tiče mjerila potkove, ne treba zaboraviti koliko je Zagreb, primjerice, imao stanovnika kada je uređen Park Maksimir i što nam taj park i njegovo mjerilo znači danas. Potkovu treba čuvati u planiranom obuhvatu, a najbolji način njezine zaštite jest aktivacija u planiranoj parkovnoj namjeni. Nije slučajno da su Mamutica i Super Andrija zgrade jedna nasuprot drugoj, a između njih najveći budući parkovi novozagrebačke potkove – govori.

No do realizacije ovog plana ne može doći prije velikih promjena. Ponajprije onih u GUP-u, s obzirom na to da je velik dio parcela na tom potezu predviđen za mješovitu namjenu, što znači da je primarno zamišljen za gradnju poslovnih i stambenih zgrada. Međutim, Horvat se, umjesto izmjena, zalaže za stvaranje posve novog GUP-a, koji bi sadržavao i plan o plavoj potkovi s potrebnim preinakama kako bi se on mogao i realizirati.

Dosta točkastih izmjena

– Dosta je više bilo točkastih izmjena, potreban je novi GUP. Postupak traje godinama pa se treba početi što prije – govori. Potrebno je i iz GUP-a izbaciti projekt "Hrvatska u malom", nastao za mandata Milana Bandića, a riječ je o gradnji velikog tematskog parka s centrom za posjetitelje na području Novog Zagreba.

O plavoj potkovi bila je riječ i za nedavno održanog panela o budućnosti Novog Zagreba. – U pripremi je i zajednički prijedlog građanskih inicijativa i mjesnih odbora Novog Zagreba za arhitektonsko-urbanistički natječaj za uređenje parka sa zapadne strane Mamutice – kaže Šimpraga.