Do njega bi se, predlaže, došlo pješačko-biciklističkim mostom preko Save ili kružnom linijom javnog prijevoza koja bi obilazila cijeli Novi Zagreb. A u unutrašnjosti kompleksa nalazio bi se sav sadržaj potreban jednom modernom gradu. Hosteli, suvremeni kongresni centar, kinodvorane, zabavni park, koncertno-medijski centar, fakultet, pa možda i studentski dom mogli bi se ondje bez problema smjestiti, a bio bi to, osim toga, i zeleni prostor kojim bi se mogli služiti samo pješaci i biciklisti. Vizija je to budućnosti Zagrebačkog velesajma kakvog ga vidi tim Arhitektonskog fakulteta na čelu s profesorom Tihomirom Jukićem, koji ju je nedavno i predstavio u sklopu panela o potencijalima poboljšanja kvalitete života u Novom Zagrebu.
Kružna linija do zone
Riječ je o programu projekta "Zagrebački velesajam" koji je 2018. za Grad izradio Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejsažnu arhitekturu Arhitektonskog fakulteta, a bio je na dobrom putu prema realizaciji sve dok pokojni gradonačelnik Milan Bandić nije došao na ideju gradnje zagrebačkog Manhattana upravo na toj lokaciji.
– Prošli smo cijeli put, kroz sve gradske urede, imali smo i izložbu, kao i rasprave, ali je onda sve to zaustavljeno. Do 2018. godine napravili smo velik dio posla, sad ga samo trebamo nastaviti. A nova vlast će vjerojatno uskoro morati krenuti razgovarati o ovome – objašnjava nam Jukić.
Program opisuje kako transformirati Velesajam iz velikog i mahom neiskorištenog u polifunkcionalni prostor i urbano središte Novog Zagreba, a obuhvaća područje omeđeno Cimermanovom i Antallovom na zapadu i sjeveru te Avenijom Većeslava Holjevca i Avenijom Dubrovnik na istoku i jugu. Osim samog kompleksa Velesajma, dakle, u planove je uključen i veliki prostor sjeverno od zgrade Ine koji uglavnom zjapi prazan.
– Riječ je zapravo o dva gradska projekta. Jedan je za današnji prostor Velesajma, a drugi dovršetak središnjeg prostora uz Holjevčevu aveniju. Oba se moraju promatrati kao jedan cjeloviti projekt, zato smo ih u ovom programu objedinili – govori prof. Jukić. Što se tiče planiranja budućeg izgleda kompleksa, odmah naglašava da se ne bi trebali sačuvati svi paviljoni.
Njih osam, poput Kineskog i paviljona "Mašinogradnja", zaštićeni su kao spomenici kulture, a još je pet uvršteno u građevni fond ambijentalne vrijednosti. Oni moraju, kaže, ostati kao dio memorije, ali i vizije novog Velesajma, a ostalih 27 paviljona treba se preispitati u novom konceptu promišljanja prostora; mogu se djelomično, ali i ne moraju ukloniti, ovisno o viziji tog prostora u budućnosti. – Aleja nacija također je zaštićena. Važno je da sačuvamo tu osnovnu matricu kvalitetnog javnog prostora, a o ostatku sadržaja i prostora moramo se dogovoriti – ističe.
Prostor bi se, dakle, dopunio sadržajima potrebnim jednom urbanom središtu, a važno je sačuvati i njegovu izvornu, sajmišnu funkciju, ali u manjem opsegu. Hortikulturalno bi se uredio i pretvorio u "zelenu" zonu, što znači da bi posjetitelji svoja vozila trebali ostaviti na rubu kompleksa. Do njega bi se moglo doći, kako smo spomenuli, kružnom tramvajskom ili autobusnom linijom oko Novog Zagreba.
– Poanta je da ta linija povezuje međusobne dijelove zapada i istoka Novog Zagreba, ali i te dvije četvrti s prostorom Velesajma, Hipodroma i Bundeka – kaže prof. Jukić. Plan je, dakle, pretvoriti Velesajam u inovativnu gradsku četvrt, središte Novog Zagreba, a kad se to ostvari, može se razmišljati i o njegovu povezivanju s obalom Save. Nalik newyorškom Central Parku, moderan savski park protezao bi se duž obale rijeke od Jaruna do Bundeka te povezivao prostor na kojemu su danas i Hipodrom i Velesajam. Taj bi prostor trebao biti lakše dostupan i povezan s jednim ili dva nova pješačka mosta s Trnjem.
Mijenjanje procedure u GUP-u
– Preobrazba prostora izvan Velesajma, jasno, samo je vizija budućnosti, sugestija šireg prostora, dok program gradskog projekta obuhvaća prostor kompleksa i parkirališta iza zgrade Ine – napominje prof. Jukić.
Transformacija Velesajma, objašnjava, može se izvesti bez većih poteškoća, a za početak realizacije cjelovitog kompleksa potrebno je barem osam do deset godina. No to ne znači da za to razdoblje prostor ne može odmah početi živjeti punim plućima.
– Mogu se uvesti i razni privremeni sadržaji koji će zainteresirati investitore i građane, a ne samo sport i skladišta kao danas. Prostor je potrebno rastvoriti za građane. Sličan projekt postoji u Amsterdamu, gdje su imali sedam godina za pripreme, a u međuvremenu su u jednoj hali kompleksa napravili prostor za skejtere, u drugoj više ateljea za umjetnike i izložbe, treća je bila za hubove itd. Dali su prostore na raspolaganje, a ljudi su ih koristili jer su znali da će ondje moći ostati nekoliko godina i uredili su te prostore – objašnjava arhitekt.
Da bi se planovi mogli brže ostvariti, potrebno je mijenjati proceduru gradskih projekata u Generalnom urbanističkom planu (GUP) Zagreba, čime bi se smanjio, dodaje, i broj koraka od ideje do realizacije.
– Trenutačno je to jako kompleksno; prvo se donose programske smjernice, pa program gradskog projekta, pa to gradonačelnik mora usvojiti, pa se mora raditi novi program, ali za arhitektonsko-urbanistički natječaj, pa program pa UPU... No, dogradonačelnik Luka Korlaet najavio je izmjenu GUP-a pa će se vjerojatno moći smanjiti taj broj koraka, ali tako da se i dalje kontrolira kvaliteta planova i projekata – govori Jukić. Trenutačno je za prostor Velesajma predviđena samo poslovna namjena. Mijenjanjem GUP-a, dodaje, omogućila bi se izgradnja kulturnih i drugih javnih sadržaja, pa čak i u manjem opsegu.
Čudna demokracija, ljudska prava i izjašnjavanje kada kriminalcu ne smiješ reći da je kriminalac.