Ministar turizma ljetuje kao većina domaćih turista: odsjeda privatno, dan započinje kavicom i novinama, redovito odlazi na kupanje, ali izbjegava najjače sunce, napravi poneki izlet u okolicu, a objeduje uglavnom u svom ljetnom domu. Jede što i domaći (ribu s gradela, janjetinu lešo...). U kuhinju se ne miješa, to prepušta djevojci Smiljani i njezinim sestrama. Kako je već nekoliko godina vjeran malome mjestu Srimi kod Vodica, gdje Smiljanina obitelj ima kuću, stekao je dosta prijatelja. U Srimi je i ovih dana, a ljetovanje provodi gotovo navlas isto kao i prijašnjih godina. Damiru Bajsu od prošloga se ljeta promijenila samo funkcija.

• Ovoga ljeta u istome mjestu nedaleko od Šibenika umjesto bjelovarsko-bilogorskog župana ljetuje ministar turizma. Kako Vam iz nove perspektive izgleda ono što se gostima nudi?
– Možda sam kao ministar radoznaliji i kritičniji nego prije. Ovamo dolazim godinama pa mi je lakše pratiti kako se sve razvija. Uočavam da je ove sezone plaža uređenija, postavljena je i ograda od plutača, uređenije je i samo mjesto, parkiralište, obnavljala se javna rasvjeta... U cijenama ne vidim veliku razliku: kava, recimo, minimalno je skuplja nego lani. Ljudi su tradicionalno ljubazni, i kad se to zbroji s trudom koji je uložen od lani i koji je vidljiv, gost se ima zašto vratiti.

• Prepoznaju li Vas ljudi kao ministra i, budući da se većina na obali bavi onim o čemu brine Vaše ministarstvo, što Vam govore, predlažu li što, pitaju li?
– Prepoznavali su me i kao župana, to mi nije novo. Istina, sada sam poznatiji, više mi se obraćaju. Naravno da su to uglavnom turističke teme, ali i takozvani obični ljudi i turističke vlasti zapravo razmišljaju na vrlo sličan način, ako ne i istovjetan. Mještani me pitaju što mislim dokle treba graditi i širiti taj turizam, gdje je granica podnošljivog za okoliš i za svakodnevni život. Ne žele velika gradilišta i mijenjanje vizure obali. Neki smatraju da je možda već i sada previše gostiju. Svi bi htjeli, a to i jest opredjeljenje, da se ne pretjera, da ostane duh i šarm obalnih mjesta kakvi su sada. da se koliko je moguće sačuva sadašnji način života. Kažem im da se takav turistički put i traži; turizam se mora razvijati, raditi i novo, kvalitetno, ali u mjeri koja neće narušiti ono po čemu se naša obala i mjesta danas prepoznaju. Pitam ih kakva im je sezona, jesu li zadovoljni. Vele da je dobro, da nemaju praznih soba.

• Ljetujete na šibenskoj rivijeri, koja, dojam je u javnosti, kao da najsporije vraća negdašnju turističku slavu. Što ljudi kažu, zašto je to tako?  
– Treba vjerovati jeziku brojki. One kažu da ovoga ljeta ljetovališta na području Šibenske županije postižu ponajveći rast turističkog prometa prema prošloj godini u cijeloj Dalmaciji. Noćenja je devet posto više nego lani. Turizam definitivno postaje jedan od glavnih faktora razvoja u ovoj županiji, dosta se ulaže, a to se osjeća i u Šibeniku, koji je nekada bio okrenut industriji, metalurgiji. Grad ima veliki turistički potencijal, on je prepoznat, a brojke govore da novo usmjerenje ide dobro.



•  Kao ministar proteklih ste mjeseci detaljnije upoznali i ostatak obale. Možete li napraviti listu pet destinacija s najvećim potencijalom?
– Teško je izdvojiti samo pet odredišta, puno ih je više koji imaju velik potencijal. Listu deset vrhunskih bilo bi lakše sastaviti. Očekujem da Brijuni potpuno vrate stari sjaj, da Dubrovnik ostane perjanica, da Hvar nađe svoje mjesto u visokom društvu, Opatija će uvijek biti nezaobilazna, a na peto mjesto kandidirao bih grad s ponajvećim potencijalom za kulturni turizam – Vukovar sa vučedolskom kulturom. Na popisu deset najvažnijih našli bi se i Zadar, Šibenik, Split, Zagreb, Zagorje...  

• Kakve reakcije na prvu verziju strateškog marketinškog plana stižu do Vas? Ima li u branši suglasja oko toga da se hrvatski turizam treba okrenuti visokom društvu?
– Strateški marketinški plan je na početku; govorimo o prvoj, radnoj verziji. Osnovne postavke su vidljive, želimo kvalitetan, visokodohodovan turizam na području cijele Hrvatske, i oko toga nema prijepora. Nisam čuo da je to ikome sporno. Sada je faza u kojoj želimo da se otvore sva pitanja, otvoreno iznesu mišljenja. Kako se najbolje predstaviti, kako iskoristiti sve marketinške potencijele i kako marketinški pristupati pojedinim tržištima, želimo isfiltrirati i kroz javnu diskusiju. Cilj je postati odredište visokog stila. To je više od kvalitetnog turizma i puno je pitanja koja takvo opredjeljenje nosi. Jedno je, recimo, da li ukupno europsko tržište treba podijeliti na nekoliko ciljanih promidžbenih cjelina, koje ne moraju nužno biti vezane uz državne granice. Njemačka bi mogla biti podijeljenja na nekoliko različitih djelova, koji bi bili i različito marketinški obrađivani. U cjelini, meni je kao ministru vizija iz strateškog marketinškog plana prihvatljiva. On može samo ubrzati izradu strategije razvoja našeg turizma.

• Najveća preobrazba, stoji u prijedlogu plana, očekuje privatni smještaj. Kako pomoći domaćinima da sobe i apartmane što bezbolnije preobraze u kvalitetan oblik smještaja ili dignu ruku od turizma, što je, uz prodaju dijela kuća strancima, također jedna od mogućnosti?
– Ponavljam, to je samo prijedlog plana. Činjenica je da privatni smještaj čini 45 posto smještajnih kapaciteta hrvatskog turizma i da trebamo više kvalitetnih hotelskih kreveta. Mnogi su u privatnom smještaju napravili čuda i jako digli razinu usluge. No, u cjelini privatni smještaj još uvijek ima popunjenost od samo pedesetak dana. Želimo mu omogućiti rast. Ministarstvo će pomoći uvođenje programa za online rezervacije u privatnom smještaju da bi se gost, slično kao u hotelima, mogao najaviti, uplatiti predujam. To bi bila pogodnost za goste, ali i za iznajmljivače, koji time dobivaju sigurnost da će gost doći baš prema dogovoru. Pomoći ćemo u udruživanju privatnih iznajmljivača, te zajedničkom istupu na tržišta. Nije ključno pitanje hoće li se i koliko smanjiti broj kreveta u privatnom smještaju. Na nama je da stvorimo okvire u kojima će iznajmljivači privatnih soba i apartmana moći bolje raditi, a njihove sobe biti dulje iskorištene.

Cijeli intervju možete pročitati u tiskanom izdanju  Obzora

3

POKUŠAJ KRIJUMČARENJA

FOTO A što vam je ovo? Carinici zaustavili Turčina u kamionu na Bajakovu, imali su što i vidjeti

Imate li vi koju?

Psiholozi otkrili: Ljudi koji imaju tetovaže razlikuju se od drugih po ove tri osobine

OTUŽNA RUŠEVINA

FOTO Ruglo s pogledom na Jadran: Nekadašnje dječje odmaralište danas je do temelja opljačkano i uništeno

RECENZIJA

Testirali smo Xiaomi Smart Air Purifier Elite u uredu i evo što mislimo

Stipe Bumber

Jedna vrsta štednje je hit među studentima: 'Studenti nisu bespomoćni kad su u pitanju financije'

Vozači, budite na oprezu: Prevaranti koriste jednostavan, ali kreativan način obmane