Ministar turizma ljetuje kao većina domaćih turista: odsjeda privatno,
dan započinje kavicom i novinama, redovito odlazi na kupanje, ali
izbjegava najjače sunce, napravi poneki izlet u okolicu, a objeduje
uglavnom u svom ljetnom domu. Jede što i domaći (ribu s gradela,
janjetinu lešo...). U kuhinju se ne miješa, to prepušta djevojci
Smiljani i njezinim sestrama. Kako je već nekoliko godina vjeran malome
mjestu Srimi kod Vodica, gdje Smiljanina obitelj ima kuću, stekao je
dosta prijatelja. U Srimi je i ovih dana, a ljetovanje provodi gotovo
navlas isto kao i prijašnjih godina. Damiru Bajsu od prošloga se ljeta
promijenila samo funkcija.
• Ovoga ljeta u istome
mjestu nedaleko od Šibenika umjesto bjelovarsko-bilogorskog župana
ljetuje ministar turizma. Kako Vam iz nove perspektive izgleda ono što
se gostima nudi?
– Možda sam kao ministar radoznaliji i kritičniji nego prije. Ovamo
dolazim godinama pa mi je lakše pratiti kako se sve razvija. Uočavam da
je ove sezone plaža uređenija, postavljena je i ograda od plutača,
uređenije je i samo mjesto, parkiralište, obnavljala se javna
rasvjeta... U cijenama ne vidim veliku razliku: kava, recimo, minimalno
je skuplja nego lani. Ljudi su tradicionalno ljubazni, i kad se to
zbroji s trudom koji je uložen od lani i koji je vidljiv, gost se ima
zašto vratiti.
• Prepoznaju li Vas ljudi
kao ministra i, budući da se većina na obali bavi onim o čemu brine
Vaše ministarstvo, što Vam govore, predlažu li što, pitaju li?
– Prepoznavali su me i kao župana, to mi nije novo. Istina, sada sam
poznatiji, više mi se obraćaju. Naravno da su to uglavnom turističke
teme, ali i takozvani obični ljudi i turističke vlasti zapravo
razmišljaju na vrlo sličan način, ako ne i istovjetan. Mještani me
pitaju što mislim dokle treba graditi i širiti taj turizam, gdje je
granica podnošljivog za okoliš i za svakodnevni život. Ne žele velika
gradilišta i mijenjanje vizure obali. Neki smatraju da je možda već i
sada previše gostiju. Svi bi htjeli, a to i jest opredjeljenje, da se
ne pretjera, da ostane duh i šarm obalnih mjesta kakvi su sada. da se
koliko je moguće sačuva sadašnji način života. Kažem im da se takav
turistički put i traži; turizam se mora razvijati, raditi i novo,
kvalitetno, ali u mjeri koja neće narušiti ono po čemu se naša obala i
mjesta danas prepoznaju. Pitam ih kakva im je sezona, jesu li
zadovoljni. Vele da je dobro, da nemaju praznih soba.
• Ljetujete na šibenskoj
rivijeri, koja, dojam je u javnosti, kao da najsporije vraća negdašnju
turističku slavu. Što ljudi kažu, zašto je to tako?
– Treba vjerovati jeziku brojki. One kažu da ovoga ljeta ljetovališta
na području Šibenske županije postižu ponajveći rast turističkog
prometa prema prošloj godini u cijeloj Dalmaciji. Noćenja je devet
posto više nego lani. Turizam definitivno postaje jedan od glavnih
faktora razvoja u ovoj županiji, dosta se ulaže, a to se osjeća i u
Šibeniku, koji je nekada bio okrenut industriji, metalurgiji. Grad ima
veliki turistički potencijal, on je prepoznat, a brojke govore da novo
usmjerenje ide dobro.
• Kao ministar
proteklih ste mjeseci detaljnije upoznali i ostatak obale. Možete li
napraviti listu pet destinacija s najvećim potencijalom?
– Teško je izdvojiti samo pet odredišta, puno ih je više koji imaju
velik potencijal. Listu deset vrhunskih bilo bi lakše sastaviti.
Očekujem da Brijuni potpuno vrate stari sjaj, da Dubrovnik ostane
perjanica, da Hvar nađe svoje mjesto u visokom društvu, Opatija će
uvijek biti nezaobilazna, a na peto mjesto kandidirao bih grad s
ponajvećim potencijalom za kulturni turizam – Vukovar sa vučedolskom
kulturom. Na popisu deset najvažnijih našli bi se i Zadar, Šibenik,
Split, Zagreb, Zagorje...
• Kakve reakcije na prvu
verziju strateškog marketinškog plana stižu do Vas? Ima li u branši
suglasja oko toga da se hrvatski turizam treba okrenuti visokom društvu?
– Strateški marketinški plan je na početku; govorimo o prvoj, radnoj
verziji. Osnovne postavke su vidljive, želimo kvalitetan,
visokodohodovan turizam na području cijele Hrvatske, i oko toga nema
prijepora. Nisam čuo da je to ikome sporno. Sada je faza u kojoj želimo
da se otvore sva pitanja, otvoreno iznesu mišljenja. Kako se najbolje
predstaviti, kako iskoristiti sve marketinške potencijele i kako
marketinški pristupati pojedinim tržištima, želimo isfiltrirati i kroz
javnu diskusiju. Cilj je postati odredište visokog stila. To je više od
kvalitetnog turizma i puno je pitanja koja takvo opredjeljenje nosi.
Jedno je, recimo, da li ukupno europsko tržište treba podijeliti na
nekoliko ciljanih promidžbenih cjelina, koje ne moraju nužno biti
vezane uz državne granice. Njemačka bi mogla biti podijeljenja na
nekoliko različitih djelova, koji bi bili i različito marketinški
obrađivani. U cjelini, meni je kao ministru vizija iz strateškog
marketinškog plana prihvatljiva. On može samo ubrzati izradu strategije
razvoja našeg turizma.
• Najveća preobrazba,
stoji u prijedlogu plana, očekuje privatni smještaj. Kako pomoći
domaćinima da sobe i apartmane što bezbolnije preobraze u kvalitetan
oblik smještaja ili dignu ruku od turizma, što je, uz prodaju dijela
kuća strancima, također jedna od mogućnosti?
– Ponavljam, to je samo prijedlog plana. Činjenica je da privatni
smještaj čini 45 posto smještajnih kapaciteta hrvatskog turizma i da
trebamo više kvalitetnih hotelskih kreveta. Mnogi su u privatnom
smještaju napravili čuda i jako digli razinu usluge. No, u cjelini
privatni smještaj još uvijek ima popunjenost od samo pedesetak dana.
Želimo mu omogućiti rast. Ministarstvo će pomoći uvođenje programa za
online rezervacije u privatnom smještaju da bi se gost, slično kao u
hotelima, mogao najaviti, uplatiti predujam. To bi bila pogodnost za
goste, ali i za iznajmljivače, koji time dobivaju sigurnost da će gost
doći baš prema dogovoru. Pomoći ćemo u udruživanju privatnih
iznajmljivača, te zajedničkom istupu na tržišta. Nije ključno pitanje
hoće li se i koliko smanjiti broj kreveta u privatnom smještaju. Na
nama je da stvorimo okvire u kojima će iznajmljivači privatnih soba i
apartmana moći bolje raditi, a njihove sobe biti dulje iskorištene.
Cijeli intervju možete
pročitati u tiskanom izdanju Obzora
INTERVJU Ministar turizma Damir Bajs