Visoke kamate i opća nesigurnost na tržištu tjeraju ljude sve dalje od
bankarskih šaltera. Banke priznaju da na kapaljku daju gotovinske ili
autokredite jer ih ljudi traže mnogo manje nego prije. Kako i bi kad su
kamate od 10 do maksimalnih 14 posto. Jedino se još drže stambeni
krediti, i to većim dijelom za stanove čiju su gradnju sami financirali.
PBZ-ov pad
Privredna banka Zagreb navodi da ove godine bilježe pad plasmana
stanovništvu od 50 posto, što tumače oprezom građana da ulaze u kredite
i dugoročno stambeno zaduživanje. Ostale banke također ističu smanjen
interes za kredite, ali uz previsoke kamate banke od klijenata traže i
dlaku u jajetu.
– Kreditna je politika restriktivnija u smislu pojačane analize i
procjene kreditne kvalitete i kreditne sposobnosti tražitelja kredita,
osobito u dijelu gotovinskih kredita za potrošnju. U ukupnim plasmanima
najviše je realizirano stambenih kredita, navodi Dražen Dumančić iz
PBZ-a.
Zdeslav Šantić, analitičar RBA, objašnjava da je pad autokredita u
bankama započeo prije jer su banke taj dio potrošnje preusmjerile na
leasing društva, pa se automobil može lakše kupiti leasingom.
Erste banka tvrdi da nije obustavila kreditiranje građana, navodeći da
su krajem ožujka imali godišnji porast od 14 posto.
U prvom planu štednja
– Interes klijenata još postoji, no možemo govoriti o malo manjem broju
upita i interesa nego u istom razdoblju prošle godine – kaže
glasnogovornik banke Dario Gabrić. Ne navodeći koliko, iz RBA kažu da
je smanjena kreditna aktivnost banke.
– Budući da su sredstva banaka ograničena, svrhovitije je da se
plasmani usmjere prema tvrtkama. Potražnja korporativnog sektora za
kreditima iznimno je visoka, mnogo veća nego stanovništva, a tome se
banke prilagođavaju – objašnjava analitičar RBA Zdeslav Santić.
– Sve se banke sada ponajviše bore za depozite, ali veliko je pitanje
jesu li kamate koje se nude na štednju održive – kaže taj analitičar.
KAPITAL SAMO TVRTKAMA Visoke kamate i restriktivna politika za građane
