Najveća svjetska knjižnica u svom fundusu već ima oko 167 terabita informacija skupljenih s interneta u zadnjih deset godina, a nedavno je odlučeno da će se u njoj arhivirati i svaki twitter-post ikad poslan na web.
Sasvim prigodno, ta odluka objavljena je u postu na Twitteru; Library of Congress na svom mikrobloging računu ima oko 53.000 sljedbenika (followera).
Twitter danas, u četvrtoj godini svojeg postojanja, ima 105,8 milijuna registriranih korisnika koji svakodnevno postaju oko 55 milijuna tweetova, poruka maksimalne duljine 140 znakova, najrazličitijeg sadržaja, od banalnih tipa "što sam jeo/jela za doručak" do onih bitnih o velikim događajima, prirodnim i ljudskim katastrofama, koji omogućuju da se svaka vijest, i dobra i loša, internetom proširi brzinom šumskog požara.
Bit će arhivirano sve, od prvog tweeta kojim je 21. ožujka 2006. postao suosnivač tvrtke Jack Dorsey, preko tweeta Baracka Obame o tome da je pobijedio na izborima 2008., do dva tweeta novinarskog fotografa koji je uhićen u Egiptu i pušten jer su ti tweetovi pokrenuli akciju za njegovo oslobađanje.
Naravno, orgoman broj tweetova koji će sad biti sačuvani za vječnost banalan je i ridikulozan, ali to ne znači i bezvrijedan. Bezvrijedni su danas, kad su dio svakodnevice, ali zamislite da povjesničari mogu doći do npr. neke vrste tweetova iz Pompeja prije erupcije Vezuva ili iz života američkih domorodaca u predkolumbovsko doba, s Bliskog istoka u vrijeme križarskih ratova... Povijest nisu samo bitni događaji koji se suhoparno spominju po udžbenicima; da bismo je razumjeli, moramo razumjeti svakodnevicu ljudi koji su u tom razdoblju živjeli. A arhivirani tweetovi su jedna od stvari koje će razumijevanje naše današnjice omogućiti budućim generacijama.
