Još uvijek se čeka službeni odgovor Moskve na prijedlog prekida vatre koji je Washington iznio s ciljem zaustavljanja borbi na 30 dana. No prema informacijama koje su za Reuters otkrila dva izvora upoznata sa situacijom, Kremlj je dostavio popis svojih zahtjeva. Kako navode izvori, službenici obje strane razgovarali su o uvjetima tijekom protekla tri tjedna. Iako još nije jasno što točno Rusija uključuje u svoj popis, isti izvori tvrde da su zahtjevi opširni i slični onima koje je Moskva ranije postavljala, piše SkyNews.
Među drugim zahtjevima istaknuto je: izričito isključenje mogućnosti članstva Ukrajine u NATO-u; sporazum kojim se zabranjuje razmještaj stranih trupa u Ukrajini; međunarodno priznanje ruskih teritorijalnih pretenzija na Krim i četiri ukrajinske pokrajine.
Putinova spremnost na prihvaćanje prekida vatre još uvijek je neizvjesna, a detalji dogovora tek trebaju biti finalizirani. Međutim, neki američki dužnosnici izražavaju bojazan da bi Putin, bivši agent KGB-a, mogao iskoristiti primirje kako bi dodatno podijelio SAD, Ukrajinu i Europu te potkopao bilo kakve buduće pregovore.
Raniji ruski uvjeti uključivali su nečlanstvo Kijeva u NATO-u, sporazum da se ne raspoređuju strane trupe u Ukrajini i međunarodno priznanje tvrdnje predsjednika Vladimira Putina da Krim i četiri pokrajine pripadaju Rusiji. Rusija je posljednjih godina također zahtijevala od SAD-a i NATO-a da se pozabave onim što je nazvala "korijenskim uzrocima" rata, uključujući širenje NATO-a prema istoku. Predsjednik SAD-a čeka odgovor ruskog predsjednika Vladimira Putina na prijedlog 30-dnevnog primirja u Ukrajini, koji je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski prihvatio kao prvi korak prema mirovnim pregovorima.
Neki američki dužnosnici, zakonodavci i stručnjaci strahuju da bi Putin, bivši časnik KGB-a, iskoristio primirje kako bi intenzivirao, kako kažu, pokušaj podjele SAD-a, Ukrajine i Europe i potkopao sve pregovore. Rusko veleposlanstvo u Washingtonu i Bijela kuća nisu odmah odgovorili na zahtjev za komentar. U Kijevu je ukrajinski predsjednik Zelenski pozdravio ovotjedni sastanak u Saudijskoj Arabiji između američkih i ukrajinskih dužnosnika kao konstruktivan i rekao da bi se potencijalni 30-dnevni prekid vatre s Rusijom mogao iskoristiti za izradu šireg mirovnog sporazuma.
Moskva je postavila mnoge od sličnih zahtjeva tijekom posljednja dva desetljeća, a neki su ušli i u službene pregovore sa SAD-om i Europom. Ranije je Moskva o njima razgovarala s Bidenovom administracijom na nizu sastanaka krajem 2021. i početkom 2022. dok su deseci tisuća ruskih vojnika na ukrajinskoj granici čekali naredbu za invaziju. Uključivali su zahtjeve koji bi ograničili vojne operacije SAD-a i NATO-a od istočne Europe do središnje Azije.
Iako je odbacila neke uvjete, prema dokumentima američke vlade koje su pregledali Reuters i bivši američki dužnosnici, Bidenova administracija nastojala je spriječiti invaziju surađujući s Rusijom oko nekih od tih uvjeta. Napor je propao i Rusija je napala 24. veljače 2022. Američki i ruski dužnosnici posljednjih su tjedana rekli da bi nacrt sporazuma o kojem su Washington, Kijev i Moskva raspravljali u Istanbulu 2022. mogao biti polazište za mirovne pregovore.
U tim razgovorima Rusija je zahtijevala da Ukrajina odustane od svojih ambicija da postane članica NATO-a i prihvati trajni status bez nuklearnog oružja. Također je istaknula veto na akcije zemalja koje žele pomoći Ukrajini u slučaju rata. Trumpova administracija nije objasnila kako pristupa pregovorima s Moskvom. Dvije strane, podsjeća Reuters, vode dva odvojena razgovora – jedan o ponovnom postavljanju američko-ruskih odnosa, a drugi o mirovnom sporazumu u Ukrajini.
>>> FOTO Top 10 zemalja s najviše američkih vojnika: Znate li koja je na samom vrhu?
Žalosno je, tragično i bolesno što je russki imperijalistički narativ postao nešto o čemu se uopće raspravlja. Nitko nema pravo tražiti od međunarodno priznate zemlje ovo što se sada traži od Ukrajine. Danas Ukrajina, sutra bilo tko drugi treba postati žrtva nasilnika koji se osjeća jačim? Što ćemo tako šutke gledati isto to unutar zemalja? Otimati ćemo pod prijetnjom oružja imovinu od slabijih?