Problem privatnosti u današnje doba sveprisutnosti društvenih mreža toliko je razgranat da mnogi dolaze do zaključka da privatnost više i ne postoji. Dakako, to nije tako, barem još ne. No, često si i sami korisnici baš ne pomažu nemarom poput slabih lozinki, pretjeranom otkrivanju informacija u objavama na različitim servisima, a još rjeđe se razmišlja o potencijalnim upadima hakerima, krađama identiteta, ucjenama...
Većina korisnika (čak 64 posto) interneta u Europi niti ne zna gdje sve po webu imaju ostavljene ili pohranjene svoje podatke, a 39 posto roditelja ne zna ništa o tome što njihova djeca objavljuju na internetu.
Ali, ostavimo na tren hakiranje fotografija koje korisnici dijele međusobno u privatnim porukama i chatovima pa i svih podataka koje svojevoljno negdje izložimo, a što kada bi vam netko hakirao - mozak. Što ako bi cyber napadači "upali" u vaš um i špijunirali, ukrali ili čak kontrolirali vaša sjećanja?
Ovaj scenarij zvuči poput epizode poznate kontroverzne TV serije Black Mirror u kojoj roditelji nadziru djecu preko čipova u mozgu, ali je i mogući ishod u ne tako dalekoj budućnosti. Upravo tom temom bavi se istraživanje globalne tvrtke za kibernetičku sigurnost Kaspersky Lab i skupine neurokirurga sa Sveučilišta u Oxfordu.
Oni tvrde da tehnologija za potencijalno eksploatiranje ljudskih pamćenja već danas postoji u vidu uređaja za duboku stimulaciju mozga - neurostimulatora.
- Budućnost je bliže, nego što mislite. Što više znamo kako sjećanja nastaju, bliže smo tome da ih hakiramo. U fazi smo kada učimo kako obnoviti proces memoriranja u mozgu. Ove godine već smo vidjeli potvrdu koncepta kroz DARPA eksperiment u kojem je uspješno poboljšavano kratkoročno pamćenje, izjavio je Laurie Pycroft sa Sveučilišta u Oxfordu na godišnjoj konferenciji Kaspersky Next u Barceloni.
Uz pomoć implantata u mozgu, znanstvenici se nadaju rekonstruirati mogućnost pamćenja onim pacijentima koji počnu gubiti sposobnost zadržavanja sjećanja. No, istovremeno, stručnjaci se brinu i za potencijalne ranjivosti uređaja poput neurostimulatora koji bi se ugrađivali u ljudsko tijelo. Ti su uređaji dizajnirani za slanje električkih impulsa u određene dijelove mozga kako bi tretirali poremećaje poput Parkinsonove bolesti, drhtanja tijela, dubokih depresija i opsesivne kompulzivnosti.
Najnovija generacija takvih uređaja dolazi sa softverom koji je namijenjen i za liječnike i za pacijente, a rezultati se prate preko Bluetooth veze na komercijalnim smartfonima i tabletima. Upravo ta veza predstavlja niz mogućnosti za potencijalni neovlašteni upad u sustav.
Uostalom, danas vjerojatno i najveći sigurnosni rizik i izloženost napadima cyber kriminalaca predstavljaju upravo pametni uređaji u svijetu internet stvari (Internet of Things). Gadgeti za pametni dom prava su noćna mora za osiguranje jer često dolaze sa slabim softverskim zaštitama bez mogućnosti za sigurnosne nadogradnje. Kućne kamere mogu relativno lako biti preuzete, a poznati su i slučajevi kada su tisućeva takvih uređaja bili hakirani i iskorišteni za DDoS napade.
Još veće poljedice mogu se dogoditi ako se ne zaštite pametni uređaji u zdravstvu.
Znanstvenici očekuju da će unutar sljedećih 5 godina uspjeti elektronički snimati moždane signale koji kreiraju sjećanja. Zatim do 2030. godine možemo očekivati prve komercijalne implantante za pojačavanje pamćenja. A oko 2040. godine mogli bismo doći do scenarija iz Black Mirrora i ostvarivanja široke kontrole nad pamćenjem. I to ne samo vlastitim, stručnjaci sugeriraju da bi tehnologija mogla donijeti i ulaze u sjećanja drugih osoba, što može dovesti i do kvalitetnijih odnosa u obitelji i među prijateljima zbog izravnijih veza.
No, istovremeno bi se ostvario i prostor za hakerske upade ili neovlaštena nadziranja moždanih aktivnosti i pamćenja, pa čak i mijenjanja sjećanja. Zamislite da odete na neki događaj, a potom vas netko hakira i izbriše vam svako sjećanje o tome! Sama pomisao na tako grozan čin moglo bi vas potaknuti da već danas promijenite sve slabe lozinke koje imate!
- Ovo nije luda znanstvena fantastika, ovo se stvarno događa. Memorijski implantanti su stvarna i vrlo uzbudljiva mogućnost i donose značajne prednosti u zdravlju. Mogućnost mijenjanja i pojačanja naših sjećanja uz pomoć elektroda je osnovano na znanstvenim temeljima koji postoje već danas. Proteze za pamćenje su samo pitanje vremena, Istraživanje ranjivih strana takve tehnologije dok je ona još relativno nova će se isplatiti u budućnosti i dobivanje izravnog pristupa - zaključuje Laurie Pycroft.
