Internet stvari ili razni uređaji koji su povezani internetom te upravljivi bilo putem računala bilo aplikacija na mobitelima sve su više u trendu, ima ih u sve više kućanstava, a posebice u kompanijama. Radi se o, primjerice, kamerama za videonadzor, printerima, klima-uređajima, sustavima za grijanje, raznim nadzornim sustavima stanova i kuća. Na internet se povezuju pametni satovi, televizori, pametne narukvice, frižideri, perilice rublja, pametne žarulje, aparati za kavu... zapravo, gotovo svaki se uređaj može se povezati internetom ako ima interesa, a tehno industrija u punom je zamahu kada se radi upravo o ovoj kategoriji uređaja. Industrija je otkrila novu ‘zlatnu koku’ koja ima svoju publiku jer može olakšati život i donijeti uštede. Samo u 2020. u EU procjenjuje se da će kategorija Interneta stvari – IoT (Internet of Things) biti vrijedna bilijun eura .
IoT u putnom zamahu
U vrlo skoroj budućnosti gotovo sve će biti povezano jer lijepo je kad vas kući dočeka upaljena klima i stan ljeti rashlađen na pravu temperaturu. Istina, mogli ste već odavna to riješiti timerom, ali sada se svi ti uređaji mogu povezati putem aplikacija i nadzirati u pokretu i stvarnom vremenu putem pametnih mobitela. Osim što olakšavaju život, ujedno i štede, jer uređajima možete upravljati.
U kompanijama je IoT donosi također uštede i veću učinkovitost. A printeri, nije novost, povezani su s kompanijskim karticama i računalima i odavna komuniciraju internetom. No, uz pogodnosti i dobrobiti, IoT je podložan zloporabi i upravo je sigurnost veliki dio kvalitetne usluge bilo uređaja ili onog koji pruža povezivost. Krađa podataka, bilo osobnih ili onih povjerljivih podataka korporacija i tvrtki, meta su hakera, a šteta može biti iznimna. Upravo hakerski napadi, novo su bojno polje svih vrsta zločinaca, pa i onih međudržavnih sukoba.
Posljednji slučaj napada tzv. black hatsa (crnih hakera) u internetske mreže početkom tjedna objavio je američki tehnodiv Microsoft. Naime, kako tvrde radi se o elitnoj hakerskoj grupi koju sponzorira ruska vlada – grupa Strontium poznata je i kao APT28 ili Fancy Bear. Inače, ta je grupa poznata po hakiranju računala Demokratske strane u 2016., odnosno krađi njihove elektroničke pošte, nakon čega je uslijedila cijela afera zbog sadržaja mailova Hillary Clinton. Prema optužnici koju su američki dužnosnici podigli 2018. hakeri su označeni kao jedinica ruske vojne obavještajne agencije GRU.
Spriječeni u ranoj fazi
U Microsoftu kažu da su zaposlenici primijetili pokušaj “kompromitiranja” IoT uređaja na više lokacija korisnika još u travnju. Hakeri su pokušali iskoristiti VOIP telefone, uredski pisač i videodekoder. Istraga je otkrila da su ti uređaji omogućili početni pristup korporativnim mrežama, zaključuju iz Microsofta. U Microsoftu kažu da su identificirali i blokirali ove napade u svojim ranim fazama tako da istražitelji nisu bili u stanju utvrditi što je bio pravi cilj Strontiuma te što pokušava ukrasti iz ugroženih mreža.
Napadi i upadi u sustave putem IoT uređaja nije nova taktika. Ista je grupa prethodno stvorila botnet (mreža uređaja) od nekoliko desetaka tisuća kućnih rutera koristeći se zlonamjernim softverom VPNFilter. Stručnjaci su vjerovali da se Strontium planirao koristiti botnet za pokretanje DDoS napada u noći finala UEFA Lige prvaka koji se održavao u Kijevu u Ukrajini.
Dr Barry Trower bio je stručnjak za mikrovalno oružje u Britanskoj tajnoj službi. "Svi koji WiFi postave u školu trebaju biti zatvoreni (u zatvor)." Zagađenje EMF-om jedna je od najopasnijih stvari s kojom se danas suočavamo.