EUIPO

Jeste li svjesni tamne strane jeftine, lažne robe? Zdravlje i sigurnost potrošača su ugroženi

Foto: REUTERS
1/3
24.10.2024.
u 06:00

Skupine organiziranog kriminala iskorištavaju svjetsku potražnju za jeftinom robom, dovodeći potrošače u zabludu da kupe lažnu robu čime nenamjerno podupiru niz drugih ozbiljnih zločina, uključujući kibernetički kriminal, pranje novca, pa čak i ekološki kriminal. Kupnjom krivotvorina potrošači ugrožavaju zdravlje, sigurnost i gospodarstvo te potiču organizirani kriminal, tvrde iz EUIPO-a

Čak 86 milijuna krivotvorina zaplijenjeno je u EU u 2022., čija je procijenjena vrijednost premašila dvije milijarde eura. Riječ je o 5,8% procijenjene ukupne trgovine EU, pri čemu su videoigre, društvene igre, materijali za pakiranje, igračke, cigarete i snimljeni CD-ovi i DVD-ovi najčešće plijenjeni proizvodi, kaže se u zajedničkom izvješću EUIPO-a (Ureda EU za intelektualno vlasništvo) i Europola koje se predstavlja na današnjoj konferenciji o kriminalu protiv intelektualnog vlasništva u Madridu. 

U susret nadolazećim blagdanima krajem godine mnogi traže odlične ponude, a to je, tvrdi se, izvrsna prilika za prevarante i mreže organiziranog kriminala, koje koriste pravne subjekte i rupe u zakonu – kao što je proizvodnja lažne robe izvan EU i dodavanje logotipa, oznaka i pakiranja u EU – kako bi profitirali na apetitu potrošača za dobrim poslovima s lažnim proizvodima.

Skupine organiziranog kriminala iskorištavaju svjetsku potražnju za jeftinom robom, dovodeći potrošače u zabludu da kupe lažnu robu čime nenamjerno podupiru niz drugih ozbiljnih zločina, uključujući kibernetički kriminal, pranje novca, pa čak i ekološki kriminal. Samo u lanjskoj godini putem Europske multidisciplinarne platforme protiv kriminalnih prijetnji (EMPACT) otvoreno je više od 1400 istraga o kriminalu u vezi s intelektualnim vlasništvom (IP), potaknutih krivotvorenom robom i piratskim sadržajem.  

- Kad se potrošači odluče za krivotvorene proizvode ili su dovedeni u zabludu da kupe krivotvorine, ne samo da dobivaju robu ispod standarda, već pridonose i sivoj ekonomiji koja potkopava zakonita poslovanja i potiče druge kriminalne aktivnosti. Ključno je razumjeti stvarnu cijenu krivotvorene robe – trošak koji nadilazi cjenik i utječe na dobrobit našeg društva - kaže João Negrão, izvršni direktor EUIPO-a, naglašavajući važnost svijesti potrošača. 

Zdravlje i sigurnost potrošača ugroženi su jer nestandardni ili krivotvoreni farmaceutski proizvodi izlaze iz tajnih, opasnih laboratorija, izlažući radnike i javnost štetnim tvarima. Štoviše, digitalna domena postala je bojno polje, s kibernetičkim kriminalcima koji izrađuju sofisticirane lažne web-trgovine koje ne samo da prodaju krivotvorenu robu, već i prikupljaju osjetljive podatke o plaćanju potrošača, dodatno zaplićući IP kriminal s kibernetičkim kriminalom, ističe se u prezentaciji istraživanja. 

- Organizirane kriminalne skupine kontinuirano uvode inovacije kako bi iskoristile potražnju potrošača za krivotvorenom i piratskom robom. Ne samo da prodaju lažne proizvode, već kradu i osobne podatke i izlažu potrošače opasnim proizvodima. To je dvosjekli mač u kojem su potrošači žrtve i, nesvjesno , pokretači ovih kriminalnih mreža -  istaknula je Catherine De Bolle, izvršna direktorica EUROPOL-a na konferenciji, koju uz EUIPO i EUROPOL organizira španjolska Guardia Civil.  

Općenito, izvješće naglašava sve veću sofisticiranost kriminalaca IP-a. Prodavaonice organiziranog kriminala protežu se izvan granica, baveći se uvozom, izvozom i proizvodnjom krivotvorene robe, od kojih se većina proizvodi u Kini, uključujući Hong Kong, i Turskoj. Sudionici u ovim operacijama nisu amateri. Prema izvješću, koriste se pravnim strukturama u svim fazama kriminala protiv intelektualnog vlasništva i biraju jurisdikcije u kojima ih je EU organima za provedbu zakona teško zatvoriti ili gdje su kazne niske.  

Društveni mediji i internetska trgovina u mijenjanju ponašanja potrošača potiču nove načine na koje krivotvoritelji i pirati mogu doprijeti do široke publike. U jednom su slučaju pouzdani utjecajni ljudi u Rumunjskoj svojim sljedbenicima promovirali ilegalne lijekove i anaboličke steroide, obmanjujući potrošače i izlažući ih potencijalnim zdravstvenim i sigurnosnim rizicima, pokazali su izvidi. Operacija je dovela do demontiranja tajnog laboratorija s više od milijun tableta na mjestu proizvodnje.

U jednom primjeru, irske su vlasti srušile platformu s ilegalnim sportskim sadržajem, filmovima i televizijskim kanalima, zaplijenivši imovinsku korist od 750.000 eura. Hrana i piće za kojima postoji velika potražnja također su glavne mete krivotvoritelja. Operacija 2023. u Španjolskoj i Italiji dovela je do 11 uhićenja i zapljene više od 260.000 litara maslinovog ulja neispravnog za konzumaciju. 

U usporedbi s 2022., akcije EMPACT-a u 2023. pokazale su značajan porast. U jednoj godini, broj istraga kriminala protiv intelektualnog vlasništva porastao je s 51 na 1406, uhićenja su porasla sa 115 na 1096, a zaplijenjena imovina se više nego učetverostručila s 42 milijuna eura 2022. na 205 milijuna eura 2023. 

- Pojačavanje i diversifikacija ovih akcija je rezultat EMPACT-ove strukturirane suradnje u kriminalu protiv intelektualnog vlasništva - ističe se u izvješću te naglašava kako je potreban kohezivni odgovor tijela za provođenje zakona, zakonodavaca, dionika i javnosti kako bi se ublažio utjecaj kriminala protiv intelektualnog vlasništva. Ističe se potreba za kontinuiranim obrazovanjem i kampanjama podizanja svijesti kako bi se potrošači informirali o rizicima povezanim s kupnjom krivotvorina i važnosti donošenja informiranih odluka. Potrošači se pozivaju da ostanu oprezni i da shvate da njihovi izbori pri kupnji imaju moć ili potaknuti ili se boriti protiv globalnog problema kriminala intelektualnog vlasništva. 
 
 

>>ANKETA Istraživanje pokazalo da Hrvati bolje žive nego prošle godine: Jesu li vama financije bolje nego lani?>>

1/10

 
 
Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije