Priča koju već 76 godina uspješno piše Frankfurtski sajam knjiga u nedjelju, 20. listopada, ispisat će svoju posljednju ovogodišnju stranicu.
Posjetitelji, mediji, komentatori, predstavnici sudionica zemalja, knjižarska branša, političari, javne osobe, baš svi koji su u bilo kojem obliku sudjelovali na ovogodišnjem najvećem sajmu knjiga na svijetu koja se održavala od 16. do 20. listopada, napravit će neki svoj rezime. sa zadovoljnim ili manje zadovoljnim zaključkom.
Predstavnici hrvatskog nacionalnog štanda koji se ove godine nalazio u paviljonu 4.1, kažu, razloga za nezadovoljstvo nema. Štand je bio posjećen više nego ranijih godina, zanimanje za hrvatske autore je bilo veliko, sklopljeni su unosni poslovi, što je jako važno jer je Sajam knjiga u Frankfurtu prvenstveno namijenjen nakladnicima koji nude, kupuju i prodaju autorska prava. Unatoč krizama koje je ranijih godina prošlo zbog političke situacije u svijetu kao i pandemijskim godinama, situacija se na sajmu vratila gotovo na onu razinu na kojoj je bila prije nekoliko godina.
-Prvi put nakon nekoliko godina imamo osjećaj da smo na sajmu kakav je nekada bio, prije problema oko Ukrajine, Palestine, Izraela, pandemijskih godina. Još nismo na priželjkivanim razinama, ali je puno bolje nego ranijih godina, kaže Nikica Micevski, koji uz Antonijelu Bonačić Novosel hrvatski štand predstavlja ispred Zajednice nakladnika i knjižara Hrvatske pri Hrvatskoj gospodarskoj komori ( ZNK HGK).
POVEZANI ČLANCI
Naime, Hrvatska gospodarska komora u sklopu Zajednice nakladnika i knjižara organizirala je ove godine nacionalni štand hrvatskih nakladnika uz potporu Ministarstva kulture i medija RH.
Micevski kaže kako je na hrvatskom štandu ove godine bilo iznimno dinamično jer, osim poslovnih i privatnih susreta, najviše je bilo komunikacija s posjetiteljima, posebno u petak i subotu kad je sajam bio otvoren za sve, ili gotovo sve. Naime, ove godine je po prvi put ograničen broj ulaznica za subotnji dan sajma, pa oni koji nisu na vrijeme kupili ulaznicu, nisu mogli na sajam, što je zapravo i bilo vidljivo, jer osim u trećem i najpopularnijem paviljonu, gdje su smješteni svi najveći izdavači, u ostalim paviljonima nije bilo toliko velike gužve.
Ipak, brojni hrvatski iseljenici uspjeli su nabaviti svoju ulaznicu jer, kaže Micevski, upravo je od njih došlo do puno interesa za kupnju hrvatskih knjiga putem „Online kupnje“. Naime, po prvi put hrvatski štand imao je pultom „Online kupnje“ koji je bio namijenjen posjetiteljima koji žele kupiti knjige hrvatskih nakladnika.
-Imamo jako puno interesa od naših iseljenika, ali naravno i od drugih, sve ove dane bili smo među ljudima, prioritet nam je sve naše potencijalne čitatelje informirati o tome kako vrlo brzo mogu doći do svoje željene knjige, rekao je Micevski.
Istaknuo je kako je online kupnja knjiga izazvala puno interesa te je svima drago što na jednom mjestu imaju sve hrvatske naslove, nakladnike, gotovo dva klika na internetskoj stranici znk.hr/hrvatski-nakladnici/ mogu pratiti ponudu i kupiti knjigu koju žele. Gotovo je, kaže Micevski, zanimljivo u travnju i studenom kad su sniženja i do 90 posto.
Hrvatski autori na Sajmu knjiga u Frankfurtu
Nakladnička kuća Sandorf i Nacionalni park Mljet na hrvatskom štandu predstavili su projekt Odisejevo utočište - Ulysses' Shelter - mrežu međunarodnih književnih rezidencija. Cilj je privući nove donatore i potencijalne partnere za projekt 'Odisejevo utočište – Ulysses' Shelter', a istovremeno i privući nove posjetitelje i potencijalne turističke partnere u Nacionalnom parku Mljet. Kroz ovo predstavljanje predstavljena je i hrvatska književna, kulturna scena s naglaskom na sinergiji kulturnih inicijativa i lokalne zajednice te otvorenosti europskog kulturnog prostora.
Kroz službeni program svoja su djela predstavili i renomirani hrvatski autori Ivana Šojat i Nebojša Lujanović iz izdavačke kuće Fraktura, a među brojnim autorima koji su bili zastupljeni u hrvatskom nacionalnom štandu i za čije su se knjige posjetitelji zainteresirali i književnica te urednica Fenix-magazina Marijana Dokoza koja je bila na Sajmu s engleskim i hrvatskim izdanjem romana Njegova žena i zbirkom poezije „Prijestupnici“ koju je pisala s pjesnikom Josipom Horvatom Macadom (JHMacado). Potom i zadarski pisci Frane Herenda, Tomislav Košta, Petra Marušić, Mirjana Mrkela.. .
Hrvati u 3. i najpopularnijem paviljonu
Već tradicionalno u 3. i najposjećenijem paviljonu frankfurtskog Sajma knjiga je i izdavač knjiga iz Zagreba Kašmir-Promet. Kašmir Huseinović . Huseinović ističe kako imaju jako puno zainteresiranih stranih nakladnika za njihova autorska djela, a među zemljama kojima najviše posluju je Kina, Japan i Koreja.
-Kroz petnaestak godina koliko smo na sajmu, mogu reći da smo se pronašli u 3. paviljonu, najpopularnijem i najznačajnijem paviljonu gdje se događa najveća interakcija s ljudima, bilo posjetiteljima ili onima iz knjižarske branše. Meni kao nakladniku dječje knjige jako je bitno biti u 3. paviljonu, rekao je Kašmir Huseinović.
Prisjetio se kako su mu mnogi govorili da je nemoguće dobiti mjesto u trećem paviljonu te kako je peti paviljon idealno mjesto, ali on je bio uporan i nije odustajao. Sada je njegov štand već 15 godina u trećem paviljonu na Sajmu knjiga u Frankfurtu.
Hrvati će svoje mjesto na Frankfurtskom sajmu knjiga imati i iduće godine, jer se čini, kako su i posjetitelji, ali i izdavači iz brojnih stranih zemalja sve više zainteresirani za hrvatske autore.
