Stvaranje prave digitalne valute godinama je predstavljao izazov, a razni sustavi 80-ih i 90-ih (npr. B-money) neslavno su propali.
Uobičajeni novčani sustavi oslanjaju se na centralni čvor, odnosno posrednika kojem vjeruju svi sudionici transakcija (banke i financijske institucije), ali takav pristup nije prihvatljiv u konceptu digitalnog novca. Decentralizacija novčanog sustava zahtijeva rješavanje problema krivotvorenja novca i dvostruke potrošnje.
Problem dvostruke potrošnje javljao se kod prvih bankomata, kada je bilo moguće dva puta podići sav iznos novca s računa na različitim bankomatima u kratkom vremenu jer bankomati nisu imali usklađene informacije. Jedna ili više osoba pod pseudonimom Satoshi Nakamoto 2008. objavili su znanstveni rad pod nazivom “Bitcoin: A Peer-to-Peer Electronic Cash System” u kojem su predstavili drugačiji pristup problemima digitalnog novca. Iako je ovaj prijedlog mnogima bio zanimljiv, većina ga je otpisala kao “dobru ideju koja ne funkcionira u praksi”. Devet godina kasnije bitcoin i njegova osnova, blockchain tehnologija, puno su više od “samo dobre ideje” i “pukih zapisa jedinica i nula u računalima”, često opisivani kao “nova tehnološka revolucija” i “ubojica banaka”. U trenutku pisanja članka jedan bitcoin vrijedi 3700 američkih dolara!
Što je blockchain
Blockchain je najlakše opisati kao javno dostupnu necentraliziranu knjigu događaja (npr. financijskih transakcija) koju nije moguće uređivati nakon što su podaci jednom upisani. Događaji (blokovi, eng. block) se slijedno zapisuju, jedan iza drugoga, te tako formiraju lanac (eng. chain). Svaki upisani događaj vezan je za svog prethodnika. Matematika i kriptografija temelj su blockchain tehnologije te osiguravaju da svaka promjena podataka u lancu uzrokuje pucanje lanca – nije moguće promijeniti podatke jer se veze blokova u lancu temelje upravo na sadržaju svakog bloka. Svi sudionici mreže čuvaju svoju kopiju knjige, za nju su odgovorni i samostalno je ažuriraju.
Svaki novi događaj u mreži sudionici će evidentirati u svojoj kopiji knjige te će međusobno provjeriti stanje lanca nakon dodavanja novog bloka. Na taj način sustav više ne ovisi o centralnom čvoru (kao što bi bilo kada bi postojala samo jedna knjiga), već su svi sudionici sustava istovremeno i čuvari integriteta podataka u knjizi. Svaki blok u lancu ima svoju adresu koja se temelji upravo na sadržaju tog bloka. Kriptografski algoritmi sažimanja (eng. hashing algorithms) omogućavaju izračun i provjeru valjanosti adrese temeljem sadržaja, a čak i najmanja promjena u sadržaju (npr. samo jedan bit podataka u velikom bloku) rezultira potpuno drugačijom adresom.
Računalni sustavi na taj način utvrđuju vjerodostojnost podataka (integritet), a blockchain na taj način osigurava da se podaci u nizu ne mogu nikada promijeniti. Blockchain tehnologija prvi je put omogućila transparentne transakcije koje ne zahtijevaju povjerenje među sudionicima. Ako, primjerice, jedan sudionik mreže želi drugome poslati novac, mora to javiti svim sudionicima u mreži koji će taj događaj (transakciju) provjeriti (npr. provjeriti ima li pošiljatelj dovoljno novca na računu) te potvrditi, tj. upisati u svoje knjige.
Na taj način omogućena je razmjena ne samo financijskih sredstava već svih oblika podataka, vlasničkih prava i sl. Sudionici mreže koji potvrđuju blokove transakcija nazivaju se “rudari”. Oni iskorištavaju svoja računala i procesorsku snagu kako bi se natjecali s drugim rudarima i prvi pronašli (pogodili) rješenje matematičkih zadataka koji potvrđuju blok transakcija.
Za uspješno rješavanje transakcije rudari su nagrađeni (npr. kod rudarenja bitcoina rudari su nagrađeni iznosom u bitcoinu) te se na taj način motiviraju za nastavak rudarenja, baš kao što je to bio slučaj s rudarima zlata u povijesti. Ukupan broj bitcoina koji može biti izrudaren je 21 milijun.
Osim bitcoina, na tržištu postoje brojne druge kriptovalute od kojih su najpopularniji litecoin, ethereum, monero i drugi, a koji su posebno popularni postali u zadnjih godinu dana. Baš kao što je moguće trgovati dionicama, valutama i vrijednosnom imovinom, moguće je trgovati i kriptovalutama. Vrijednost kriptovaluta ovisi o povjerenju sudionika mreže koji su uložili svoja sredstva u nju. Online mjenjačnice i tržnice (eng. exchanges) omogućavaju pojedincima da kupe kriptovalute i njima trguju te tako ostvare zaradu.
Digitalna ekonomija
Svatko može stvoriti svoju kriptovalutu ili tzv. tokene te ih oglasiti u mjenjačnicama na internetu. Vrijednost novostvorenih kriptovaluta i tokena očituje se u broju korisnika koji su zainteresirani za nju te koji su za njih razmijenili druge kriptovalute ili tokene.
Ukupan iznos tokena (kriptovalute) raspodjeljuje se među investitorima, a prikupljeni se kapital raspoređuje za daljnji razvoj, marketing, pravna pitanja i druge potrebe projekta. Važno je naglasiti da kod ICO-a za razliku od IPO-a investitori ne postaju pravni suvlasnik pravnog subjekta, stoga je potrebno pažljivo istražiti projekt prije investiranja. Poznati su primjeri malverzacija i lažnih ICO kampanja, stoga je važno biti oprezan.
Različiti projekti drugačije motiviraju korisnike na ulaganje sredstava u svoje tokene, a prostor za inovacije i kreativnost je neograničen. Jedan od zanimljivijih projekata svakako je prvi i jedini kriptokasino i hotelski resort Providence (www.providence.casino) koji će omogućiti anonimnu potrošnju kriptovaluta u fizičkom hotelu, kasinu, restoranima i noćnim klubovima, bez provizije na transakcije (koje se javljaju, primjerice, kod kartičnog plaćanja) i s posebnim oblikom benefita (eng. cashback) za svoje korisnike.
Budućnost kriptovaluta
Baš kao što je internet omogućio transparentnu komunikaciju, novi medijski prostor i druge inovacije, blockchain je tehnologija koja može biti primijenjena na mnogo načina. Prva i najpoznatija su kriptovalute, ali postoje i drugi koncepti i primjene ove tehnologije.
Tako, primjerice, pametni ugovori (eng. smart contracts) omogućavaju automatizaciju javne uprave, decentralizaciju digitalnih identiteta, optimizaciju prijenosa vlasništva imovine te transparentnije poslovanje. Gdje god postoji (sporo i neefikasno) centralno birokratsko tijelo koje mora odobriti neki zahtjev (javna uprava, sudovi, registri i razne potvrde...) blockchain može biti rješenje. Više detalja o bitcoinu, blockchainu i digitalnoj ekonomiji možete pronaći na Hrvatskom bitcoin portalu (www.crobitcoin.com).
U članku se između ostalog kaže: "U trenutku pisanja članka jedan bitcoin vrijedi 3700 američkih dolara!" U trenutku čitanja ovog članka, manje od mjesec dana kasnije, jedan bitcoin vrijedi $5,900+ Pretpostavljam da će za mjesec dana vrijediti manje od $5,900,, ali i dalje puno više od $3,700, a da će onda u 2018. doći na najmanje $10,000, barem na kratko. Moj savjet je da se svatko malo više informira jer su kriptovalute definitivno budućnost financija, i ako je upitno da li će bitcoin opstati, uopće nije upitno da će kriptovalute valute u dobrom dijelu zamijeniti postojeće valute