U Hrvatskoj se nastavlja pozitivan trend smanjenja broja poginulih u prometu. Ove je godine, prema podacima MUP-a, u prometu smrtno stradalo 415 osoba, što je za 11 poginulih ili 2,4 posto manje nego godinu ranije. To je najmanji broj poginulih osoba od 1964. godine, od kada MUP sustavno prati stanje u prometu. Baš te 1964. godine u prometu je smrtno stradalo 433 osoba, što je nadmašeno preklani i lani.
Cilj – 50% manje poginulih
Treba također uzeti u obzir da je u Hrvatskoj trenutačno oko 1,4 milijuna registriranih vozila, dok je prije 47 godina u prometu bilo bitno manje automobila, ali tada su i sigurnosni standardi u vozilima i na prometnicama bili manji. Najtragičnija godina je na hrvatskim cestama bila 1979., kada je u prometu poginulo čak 1605 osoba.
Iako nije napravljen značajan iskorak, rezultat za 2011. na tragu je Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa RH 2011. – 2020. kojem je glavni cilj smanjiti broj poginulih osoba u prometnim nesrećama za 50 posto u odnosu na stanje u 2010. godini, odnosno dostići brojku od 213 poginulih osoba na kraju 2020. godine.
Rezultat još više ohrabruje ako se sjetimo crne 2008. godine kada je na našim prometnicama poginulo čak 664 osoba (15,1 poginulih na 100.000 stanovnika), ali i 2009., kada je smrtno stradalo 548 osoba. Hrvatska je lani ostala na razini od 9,7 poginulih na sto tisuća stanovnika, jednako kao i godinu ranije.
I broj prometnih nesreća je manji za 4,4 posto – 2011. bilo ih je 42.408, a godinu ranije 44.373, što znači da je lani prosječno svakoga dana u Hrvatskoj bilo 116,2 nesreća.
Sigurnije ceste i auti
– Nesreća je manje zbog saniranja opasnih mjesta na cestama, a poginulih zbog kvalitetnijih vozila koja imaju sve bolju pasivnu i aktivnu sigurnost. Broj ozlijeđenih osoba i povećanje teže ozlijeđenih pokazuju da ima još mnogo prostora za poboljšanja – rekao je dekan prometnog fakulteta Ivan Dadić.
U nesrećama je, naime, lani teško ozlijeđeno 3397 osoba, što je sedam posto više nego 2010. godine. U porastu je i broj vozača koji su uhvaćeni u prekršaju zbog nepropisne brzine i upravljanja vozilom pod utjecajem alkohola. Lani je uhvaćeno 224.518 prebrzih vozača (9,5% više nego 2010.).
I broj ukupnih prometnih prekršaja je 5,1% veći. U 2010. je policija podnijela 730.422 prijave protiv vozača u prekršaju, a lani 767.819.
31.01.2012. u 11:25h Drivo je napisao/la: ---------------------------------------------------------- da su svi sporiji, opušteniji i nadasve SOLIDARNI te da se sve sadašnje dopuštene brzine smanje za barem 10-ak kilometara, još bi manje bilo nesreća, a možda ih ne bi ni bilo. spominjetee nervozu - da, uvijek me zanima, zbog čega su neki vozači uvijek tako nervozni, nadrk.ni, stalno nekud jure, žure, a u svakom slučaju će stići autom prije nego li pješke? takva reakcija govori o karakteru čovjeka, i stalno će biti neka situacija koja će ga iznervirat, sad da l\' će to biti \"spori\" vozač, ili neki pješak, il\' biciklist - sasvim nebitno. kao i ko patološki ljubomorne osobe - možeš pokušati i savršen biti, on će ti uvijek naći manu i prigovarati jer - problem je u toj osobi. kad bi \"spori\" vozači bili jedini problem u prometu, di bi na bio kraj?