Mnogi će se složiti da su Simpsoni nedvojbeno jedna od najuspješnijih televizijskih serija u povijesti. A s obzirom na dubinu ili širinu referencija i aluzija u emisiji koju pratimo već dva i pol desetljeća, ne čudi što su o tome napisane brojne knjige poput “Simpsona i filozofije”, “Psihologije Simpsona” i slične. Svaki od tih naslova ima svoju “pravu istinu” o Simpsonima, a po novoj knjizi, “Simpsonima i njihovim matematičkim tajnama” Simona Singha, ključ za spoznaju brojnih zagonetki skrivenih iza Homerovih gafova i Bartovih nestašluka nalazi se u ljubavi redatelja emisije prema brojevima i njihovoj strasti za neprimjetno kapanje matematike u svijest gledatelja.
Singhova neočekivano čitljiva knjiga polako nas uvodi u raznolike matematičke pojmove, kao što su pi, e, beskonačnost, vjerojatnost, Fermatov posljednji teorem, kriptografija i Hardy-Ramanujanov broj. Potonji je najmanji prirodni broj koji se može napisati kao zbroj dvaju kubova, i to na dva načina: 1729 = 1³ + 12³ = 9³ + 10³, a često se pojavljivao u Futurami, znanstvenofantastičnoj animiranoj seriji dio čijih kreatora ujedno stoji iza Simpsona. Malo zahtjevnija matematika ostavljena je za one koji žele znati malo više u prilozima knjige. Tu ćete naći, primjerice, fraktale i fraktalne dimenzije, objekte koji daju jednaku razinu detalja neovisno o razlučivosti koju koristimo, odnosno pri svakom novom povećanju vide se neki detalji koji prije povećanja nisu bili vidljivi. Čak i oni koji nisu do kraja savladali gradivo, shvatit će šalu o “ocu fraktala”: “Što znači B u Benoit B Mandelbrot?” “Benoit B Mandelbrot.” Singh knjizi prilaže biografije velikih matematičara, ali i biografije matematički nastrojenih scenarista Simpsona, a zanimljivo, biografije svih potonjih prate više-manje jednak obrazac: kapetan srednjoškolskog matematičkog tima, preddiplomski studij matematike ili fizike na Harvardu i poslijediplomski studij matematike ili informatike na Harvardu, Berkeleyu ili Princetonu... A onda ih je put odveo u Hollywood.
Čitajući knjigu, naići ćete na pet pomno raspoređenih ispita koji se sastoje od niza matematičkih šala. Svaki ispit predstavlja određenu razinu matematike koju ćete savladati ako, naravno, shvatite šale. Tako prvi ispit nosi naziv osnovna škola, slijedi srednja, pa sveučilišna razina. Četvrta je poslijediplomski, a savladate li posljednju, zaslužit ćete i doktorat iz matematike. No ove titule vjerojatno su namijenjene laskanju čitateljima budući da je za uspješno polaganje ispita ključno dobro prepoznavanje igara riječima uz samo osnovno poznavanje matematičkih pojmova. No neke su šale ostale neobjašnjene.
U epizodi iz 2009. “Gone Maggie Gone” Homer postaje glavni junak zagonetke koja datira još iz 8. stoljeća i zasigurno ćete je prepoznati. Homer mora prijeći rijeku s Maggie, psom i paketom otrovnih tableta, a brod može prevoziti samo dvoje odjednom. Problem: na istoj strani obale Homer ne smije ostaviti Maggie samu ni sa psom ni s tabletama, oboje će joj nauditi. Rješenje: prvo treba prevesti Maggie i zatim se vratiti po psa ili tablete. Ali ovdje se rješenje iznenada prekida jer Maggie otima skupina redovnica. Singh ne objašnjava šalu zato što ne zahtijeva objašnjenje. Kao što Singh sam zna, život se ne može svesti na matematiku, a ne mogu ni Simpsoni.
Tekst o Simpsonima objavljen je u novom broju iQ magazina koji možete pronaći na kioscima
