Pandemija koronavirusa snažno je pogodila i sve gospodarske grane, ali donijela je i novi procvat tehnološke industrije. Osjetilo se to i u Hrvatskoj. U zadnjih godinu i pol bombastično su odjekivale velike investicije i akvizicije koje su se vezale uz Rimac Automobile, Infobip, Nanobit, Infinum, Photomath... Jesu li golemi tehnološki kampusi koje grade sada već giganti domaće tech scene jasan i opipljiv pokazatelj kako je sazrijelo vrijeme da - umjesto turizma - industrija novih tehnologija postane strateška grana hrvatskog gospodarstva? Je li vrijeme da Hrvatska dobije novi slogan "Croatia, Full of Tech"?
Na ove teme odgovore su na panelu .debug developerske konferencije u Zagrebu u organizaciji Buga pokušavali dati upravo čelnici neke od tih tvrtki koje su i stvarale najveće tech priče u Hrvatskoj u posljednje vrijeme: Damir Sabol (Photomath, Microblink), Alan Sumina (Nanobit), Luka Abrus (Five) i Nikola Kapraljević - Nixa (Infinum).
No, Alan Sumina je odmah rezonirao da je hrvatska uspješna tech priča - dio šire globalne priče:
- Zadnjih godinu i pol je najbolje za tech sektor u čitavom svijetu pa je logično da je tako i za tech sektor u Hrvatskoj. To je vezano za globalne trendove. Tech kompanije su ekstremno narasle pa je logično da se dio toga prelije i kod nas. Ono što je drugačije je što je možda, u javnosti, ljudi su postali svjesni koliko su potencijalno vrijedne tech kompanije. Da je netko prije rekao da kompanije poput Nanobita mogu vrijediti milijardu kuna rekli bi jesi ti normalan.
Mi smo znali otprilike znali da je evaluacija oko 100-150 milijuna dolara, ali ljudi izvana bi rekli da je to nemoguće. Mi smo znali da možemo vrijediti milijardu kuna, ali mi smo insajderi firme - zaključio je Sumina.
On je pritom otkrio i kakvo je raspoloženje u samom Nanobitu nakon što je kompaniju akvizirao švedski gaming gigant Stillfront Grupa:
- Dosta toga se promijenilo. Rekao bih da je momentum pozitivan i dalje, to nam je najbitnije. Došlo je dosta novih ljudi i neki strah od akvizicije je splasnuo. Nitko nam se baš puno ne miješa u posao.
Sumina je istaknuo i što smatra da se promijenilo na bolje nakon što su akvizirani:
- Mi nismo nikad tražili partnera, partner je došao nama. Dobra je stvar što se partner nama ne miješa u biznis, tako da će govoriti što i kako, jako je sve neovisno. Što ima i smisla jer je to švedska kompanija koja ima kupljene kompanije od Amerike, Europe do Azije. Ne možete postaviti jednu kulturu poslovanja da funkcionira za sve te različite poslovne sredine. Njihov osnovni pitch prema nema bio je 'mi se nećemo miješamo u vaš biznis'. Promjena je više u smislu nekog izvještavanja koje mi kao menadžment trebamo raditi. A definitivno na bolje se promijenilo je dijeljenje znanja koji nismo imali prije. Kada funkcionirate samostalno malo ste izolirani od ostatka svijeta, kada ste dio grupacije istovremeno dobijete izvor znanja iz Amerike, iz drugih zemalja Europe, s Bliskog Istoka... To je nešto što nismo imali prije.
O izuzetno uspješnoj godini govorio je i Damir Sabor iz Photomatha i Microblinka.
- Sigurna je prošla godina bila najuspješnija za tvrtku. Rasli smo i dobili velike investicije. U Microblink smo dobili ozbiljnu investiciju američke tvrtke. Fond je investirao 60 milijuna dolara. Poslije smo zatvorili i jedno i drugo u prosincu, to je bilo paralelno. Photomath je od respektabilnih venture capital fondova dobio investiciju 23 milijuna dolara. Prošla godina je sigurna bila moja najbolja poslovna godina ikad. Točno je da su se prihodi tvrtke udeseterostručili, ali krenuli smo s niske razine. Jesu, super su - skromno je sumirao Sabol.
Sabol je i ponudio odgovor zašto su njegove kompanije toliko uspješne u pandemiji.
- Softver postaje najznačajniji ekonomski pokretač i tu je ogromna vrijednost. Što se dogodilo, zašto je to bila najbolja godina za nas? Zato što smo radili nešto što je stvar budućnosti. Već smo prije radili na tome, a onda je došla situacija u kojoj je trebalo raditi i učiti na brzinu i bili smo spremni. Sada imamo ogroman broj korisnika, ali još nismo monetizirali. Monetizacija je krenula bolje, nego što smo očekivali. Stvarno su nam jako narasli prihodi. Čak bih htio da malo brže trošimo. Nije pitanje jel' ćeš brzo 'spržit novce' nego potrošiti novce.
Luka Abrus iz agencije Five istaknuo je da je njima već dugo svaka godina najbolja godina.
"Nama sigurno nije bio cilj prodati firmu. To je neka posljedica rasta posljednjih godina i naših poslovnih aspiracija što želimo raditi dalje u karijeri koja je i dalje vezana uz Five. Nama je zadnjih 10 godina svaka godina najbolja. Nama biznis ove godine i dalje raste, zaposlili smo 70-ak ljudi u prvih šest mjeseci. I to zbog Fivea, ne toliko zbog kupca. Naša ideja je bilo da se zadnjih par godina stvarno fokusiramo na američko tržište. Cijeli biznis nam je gore i gradili smo mindset da želimo utjecati na svjetske produkte. Ali smo počeli udarati u zid kao agencija, nismo sami kao mala tvrtka iz Hrvatske mogli dolaziti do tih klijenata. Pa smo razmišljali kako možemo ući u višu ligu. Sada kao da su neki klijenti otpustili ručnu kočnicu i otvorili su nam vrata. Stvar je percepcije. Sada više nismo firma s 250, nego 8000 ljudi", opisao je Abrus iskustvo tvrtke Five.
Panelisti su istaknuli da su plaće u IT sektoru ozbiljno porasle, više nego u drugim sektorima.
- Plaće političara su možda bile reference do prije nekoliko godina, ali danas više nisu, zaključio je Damir Sabol.
- Developeri danas mogu birati gdje žele raditi. Godinama već radimo Infinum Academy. Mislim da ima kvalitetnog kadra u Hrvatskoj, ali definitivno je teško pratiti tempo. Tehnologija se strašno brzo razvija, ističe Nikola Kapraljević, COO Infinuma.
No, osim što developeri danas vole birati koje će projekti raditi, Luka Abrus kaže da pritom jako veliku stvar igra i - poslovna klima.
- Dajemo priliku developerima da rade na svjetskim projektima. Ali, nije bitno samo gdje radiš, nego i tko ti je šef. Sve firme ovdje nude isti izazov pa se svi trudimo da ti mali projekti jesu pametni i da je zdrava okolina.
A može li tech sektor u Hrvatskoj postati jednako važan kao turizam?
- Nemamo mi toliki broj ljudi u IT sektoru. Može imati značajan ekonomski utjecaj, ali ne mogu baš svi biti programeri. A veći broj ljudi može raditi u turizmu - rezonira Alan Sumina.
Na kraju rasprave panelisti nisu htjeli prognozirati koje bi domaće tech kompanije mogle postati sljedeći hrvatski unicorn ili bljesnuti ove ili sljedeće godine. Kažu da su to kompanije koje rade u tišini. A Kapraljević je dobacio:
- Nama je svima trebalo desetak godina...
