Članovi Teama Stellar, koji predvodi Stjepan Bedić, lansirat će robota na Mjesec. Oni u to čvrsto vjeruju i godinu dana marljivo na tome rade. Robot, naime, na Mjesecu mora prijeći 500 metara te na Zemlju poslati fotografije i video. Riječ je o svjetskom natjecanju Google Lunar Xprize. Nagrada je iznimno bogata, tim koji prvi obavi zadatak osvojit će 20 milijuna dolara. Rok je kraj 2015. godine. Stjepan Bedić, kapetan i inženjer aeronautike, uvjeren je da će uspjeti. Pri tome želi cijelu misiju postaviti na zdrave ekonomske noge jer, između ostalog, projekt ne smije financirati država, nego timovi moraju pronaći privatne investitore. Stoga im je, osim utrke za nagradom, važno odaslati poruku da su sposobni voditi pravi svemirski biznis koji će u budućnosti i te kako biti na cijeni. O svim detaljima misije, planovima i budućnosti razgovarali smo s voditeljem Stellar ekipe Stjepanom Bedićem.
Nagradu Google Lunar Xprize pokušavaju osvojiti 23 svjetska tima. Zašto mislite da ćete baš vi uspjeti?
Naš je tim analizirao rad ostalih timova i odlučili smo ovom natjecanju pristupiti na jedan drukčiji način, postavili smo projekt kao biznis. Drugi timovi došli su do nekih napredaka u razvoju tehničkih sustava, ali problem je kad inženjeri vode projekte ili timove; inženjeri znaju napraviti proračun i potrošiti novac, a privatni investitori žele da se uloženi novac vrati, žele zaradu. Uvjeren sam da bi većina timova bila sposobna izvršiti misiju kada bi im netko dao novac, ali poanta privatnog svemirskog istraživanja, odnosno privatnog svemirskog biznisa jest što se novac ne dobiva od države nego od investitora. U ovom natjecanju puno je bitnije napraviti zanimljiv i realističan paket za investitore nego tehnička rješenja za slijetanje na Mjesec. Danas se većina komponenti koje su potrebne za misiju mogu kupiti, lansiranje se, naravno, može kupiti, ali problem je kako do novca.
Rok je zadan, bar za sada, robot se mora prošetati po Mjesecu do kraja 2015., osim specifičnih znanja na poljima aeronautike, astronomije, fizike... zahtijeva i menadžersko-liderske sposobnosti u upravljanju ljudima iz tima?
Upravo tako. Česta pogreška u postavljanju high tech timova, pogotovo u aerospace industriji jest što se tehničkim stručnjacima prepušta upravljanje, odnosno menadžment. Menadžment je nešto što zahtijeva određene osobne afinitete i sposobnosti, ali isto tako i školovanje i iskustvo.
Loša “organizacija” može imati vrlo ograničene rezultate i obično ovisi o financijama bogatih zaljubljenika u svemirska istraživanja, umjesto da leži na zdravim ekonomskim osnovama.
Prešli ste iz jednog hrvatskog tima i osnovali novi koji funkcionira godinu dana. Što ste uspjeli napraviti u tom vremenu?
Tijekom prelaska u drugi tim, koji je tada bio neaktivan, prvo što smo napravili bilo je postavljanje menadžmenta. Menadžment smo postavili prema potrebama našeg glavnog procesa, za neka mjesta već smo imali kandidate, neka smo popunili poslije. Nakon toga izradili smo plan i budžet te pripremili promidžbene materijale. Odredili smo strategiju koja će nam donijeti novac, ne mogu vam je otkriti, no mogu reći da smo na pravom putu.
Izradili ste prototip robota, no kakav bi trebao biti onaj “pravi” koji bi trebao biti lansiran na Mjesec?
Pravi mora izdržati složene uvjete koji vladaju u svemiru i na površini Mjeseca. Prvi je problem upravljanje temperaturom, grijanje i hlađenje. S obzirom na to da nema atmosfere, u sjeni su temperature izrazito niske, dok na mjestima koje obasjava sunce imamo problem s hlađenjem. Znate i sami kako se laptop zagrije kada ga koristite, a sad zamislite probleme s hlađenjem kada ne bi bilo ventilatora. Sljedeći problem je radijacija, koja bi za nekoliko minuta uništila većinu elektronike koja nam je danas dostupna. Ovaj problem rješava se nabavom opreme otporne na radijaciju, koja je poprilično nezgrapna i na razini je “običnih” računalnih čipova od prije deset i više godina. Memorijski su čipovi kapaciteta nekoliko MB, a nekoliko puta su veći od današnje memorije za računala.
Kada uzmete u obzir da na Zemlju trebamo poslati HD video, možete si zamisliti koliko takvih čipova treba ugraditi u kameru koja bi na uvjetima na Zemlji stala u bilo koji mobitel. Isto tako, velik je problem i prašina na površini Mjeseca, koja je sitnija od zrnaca pudera, vrlo je abrazivna, ljepljiva i ima elektrostatska svojstva. Na zemlji, u bilo kakvom pijesku, prašini ili pepelu, u prazninama između čestica ima dosta zraka. Na Mjesecu nema zraka, tako da se ta prašina ponaša skoro kao tekućina koja se sastoji od sitnih krutih čestica. Svi zglobovi i ležajevi moraju biti posebno dizajnirani da bi bili otporni na prašinu jer bi u suprotnom takvi sklopovi stali nakon samo nekoliko metara prijeđenih na površini Mjeseca.
>> Privatne kompanije nastanit će istraživače na Mjesec
Tko su članovi vašeg tima? Na koji način ih odabirete?
Prolaze li neki test ili je dovoljan entuzijazam? U timu imamo članove iz različitih zemalja svijeta, postoji pisana procedura prijema novih članova u tim. Jako sam protiv primanja članova samo da budu na popisu, a da nemamo pravo mjesto za njih. Trenutačno nas ima oko tridesetak. Hrvatski dio je na slici. A još bih se pohvalio članovima tima koji su sudjelovali u projektima kao što su Apollo 11, Mars Curiosity Rover, Red Bull Stratos, Viking itd.
Kako ste se uopće odlučili prihvatiti izazova i upustiti se u avanturu slanja robota na Mjesec?
Aerospace industrija moja je struka, a tijekom godina rada u raznim zrakoplovnim tvrtkama i institucijama, i menadžment je postao velik dio moje struke. Ovaj je projekt nevjerojatna prilika da se tim uključi u sam vrh privatnog svemirskog biznisa.
Curiosity se šeće po Marsu, no osim za znanstvenike i zaljubljenike u svemir, nije široko popularan. Više ljudi pratilo je Felixov skok s ruba svemira. Kako to objašnjavate?
Felixov skok imao je više publike zato što je u to bio involviran čovjek, a stručnjaci iz marketinga uspjeli su kod publike napraviti emocionalni odaziv. Isto tako, cilj Mars Curiosity Rovera nije bio stvoriti publiku i živjeti od reklame, dok je Red Bull Stratos bio čisti komercijalni projekt čija je financijska uspješnost ovisila o odazivu publike.
Kažete da i vi želite pridobiti publiku poput navijača nogometa. Kako planirate popularizirati svoj projekt?
Bili smo gosti u jednom nacionalnom svemirskom centru koji se nalazi odmah pokraj nogometnog stadiona. Stručnjacima nikako nije bilo jasno kako nogomet dobiva više novca od njih, koji rade svemirske letjelice. Stvar je vrlo jednostavna, na žalost, inženjeri su i svemirska putovanja uspjeli napraviti dosadnima. Ljudi ne žele vidjeti satelite, koji su u biti, za laike, samo kutije sa solarnim panelima. Mislim da možemo jako puno naučiti od nogometa, koji zarađuje puno novca zato što su ljudi osobno uključeni u cijelu priču. Kada se vraćaju s utakmice, ljudi kažu: “Mi smo pobijedili”, ne kažu “klub je pobijedio”. “Mi smo pobijedili” znači da se navijači osjećaju osobno uključeni u nogometni klub. Želio bih da, kada krenemo s tehničkom realizacijom svojeg projekta, i publika bude osobno involvirana u projekt.
Vjerujem da ste upoznali mnogo stručnjaka i uspostavili brojne kontakte. Koga možete izdvojiti?
Izdvojio bih Roberta Kelsoa, veterana iz NASA-ina mission control centra, gospodina Mikea Vucelicha, velikog NASA-ina stručnjaka i velikog zaljubljenika u svemirska putovanja, Stevea Arroyoa, dizajnera avionike na Mars Curiosity Roveru i mnogim drugim projektima, Roberta Branda, koji je surađivano na slanju videa za Apollo 11, Brandona Arroyoa, koji je vodio supkontraktiran tim za izradu avionike za Red Bull Stratos kapsulu....
Po zanimanju ste pilot, gdje trenutačno radite i kako usklađujete obveze?
Trenutačno posjedujem udjele u nekoliko tvrtki za konzalting u zrakoplovstvu i svemirskoj industriji te u nekoliko tvrtki koje izrađuju komponente za robotske sustave. Isto tako, zadnjih desetak godina letim na putničkim zrakoplovima, od čega zadnjih pet godina kao kapetan. Upravo sam na preobuci za tip zrakoplova Boeing 737-800 u jednoj stranoj aviokompaniji.
Vidjeli ste svijeta. Što vas je ipak vratilo u garažu u Zaprešiću?
Entuzijazam. Bez toga ne bismo imali nikakvog razloga raditi svoj posao u Hrvatskoj, a s time se složio svaki stranac ili Hrvat iz dijaspore s kojim sam razgovarao, a koji je uložio ili pokušao uložiti u nekakvu proizvodnju ili razvoj u Hrvatskoj. Na žalost, Hrvatska još ne prati svjetske trendove u biznisu i često dolazimo do problema jer je sustav zastario. Događaju se smiješne situacije, primjerice da je neko birokratsko rješenje gotovo, ali da ga se ne može podići jer se “rješenja podižu petkom”, pa uplata od pola milijuna dolara danima čeka zbog jednog papira.
Entuzijazam nije dovoljan, za uspjeh projekta vrlo je bitan novac. Kako stojite s financijske strane?
Naš budžet je 32 milijuna dolara, a trenutačno smo u fazi prikupljanja novca. Upravo smo dogovorili nekoliko sponzorstava koji će nam omogućiti početak detaljnog tehničkog razvoja, ali, na žalost, još nismo skupili novac za najskuplji dio – lansiranje.
>> Udar meteorita na Mjesec izazvao nezapamćenu eksploziju
Što ako osvojite nagradu, a što ako ipak budete “drugi”?
Nama je cilj profilirati tim kao grupu stručnjaka koja je sposobna voditi složene svemirske projekte. Ovo je natjecanje odlična prilika da se dokažemo i pružimo i drugim partnerima priliku da se i oni dokažu i steknu nova znanja i iskustva. Sama ta činjenica vrijedi više od prve ili druge nagrade. Naravno, borimo se da osvojimo nagradu, ali isto tako, ovo je natjecanje za nas samo početak.
Planirate li ili vodite li paralelno još koji projekt?
Sudjelujem u još nekoliko projekata, primjerice u otvaranju pilotske škole i izradi robotskih sustava za komercijalne potrebe.
Kako gledate na budućnost, hoćemo li se i kada, prema vašim spoznajama i procjenama, šetati po Mjesecu i ostalim planetima? Mnogi poput Elona Muska tvrde da je takvo što neminovno...
Hodat ćemo po Mjesecu i drugim planetima onog trenutka kada neka tvrtka vidi zaradu u tome. Do tada, to će biti romantična maštanja, s ponekim zanimljivim projektom. Dobra stvar je što se zarada može ostvariti na više načina, od marketinga, preko eksploatacije ruda i drugih resursa, pa do turizma u svemiru. Onog trenutka kada privatna svemirska putovanja počnu u značajnijoj mjeri, znatno će se pojeftiniti, pa će to dovesti do još većeg broja putovanja. Fantastično je to što Elon Musk radi. Budno pratimo svaku vijest iz tvrtke Space X i želimo im puno sreće i uspjeha.
Nedavno su znanstvenici ustvrdili i da će tehnologija uništiti Zemlju te da ljudskoj vrsti preostaje jedino iseljavanje. Kako gledate na moći tehnologije i ljudi koji njome upravljaju?
Smatram da ljudski rod bez obzira na tehnologiju i dalje egzistira po nekim općim prirodnim zakonitostima koji imaju vlastite mehanizme kontrole. Ponekad su oni teže uočljivi, ali stvari se uvijek događaju po nekoj sinusoidi. Kada se dogodi zasićenje, ljudi krenu u suprotnom smjeru. Isto tako, smatram da će nam upravo tehnologija omogućiti da optimalno iskoristimo resurse i manje opteretimo ovaj planet. Sviđa me se planiranje unaprijed. U jednom trenutku morat ćemo iseliti sa Zemlje zbog životnog ciklusa Sunca, a do tada će proći jako puno vremena.
