Prvi put nakon deset godina Hrvatska se suočava s padom BDP-a na godišnjoj razini od 6,7 posto. Tako puno hrvatska ekonomija nije zaronila još od ratne 1993. godine, a jedino je olakšanje što nije izuzetak jer se u prvom ovogodišnjem tromjesečju recesija proširila na cijeli svijet. Slovenija je nedavno objavila smanjenje tromjesečnog BDP-a 8,4 posto u 2009., Njemačka 6,9, Italija 5,9, Slovačka 5,4, Češka 3,4 posto...

Porezi na mobitele
Osim globalne krize, koja je srezala dotok inozemnog kapitala i izvoz, Hrvatsku je na početku godine pogodila i plinska kriza, što je dodatno pogoršalo ionako teške uvjete poslovanja. Bilo je ekonomista i poduzetnika (Branko Roglić, vlasnik Orbica, primjerice) koji su govorili da će sve manje od 10 posto pada biti zapravo uspjeh. Ljubo Jurčić očekivao je pad od 8 posto.

Moguće je da bi se taj najcrnji scenarij i dogodio da nije bilo lokalnih izbora i neelastične Vlade, koja je nastavila trošiti kao da se ništa dramatično ne događa. Državni zavod za statistiku je izračunao da su u prva tri ovogodišnja mjeseca zaronile sve bitne sastavnice BDP-a osim državne potrošnje, koja je rasla 3,9 posto.

Potrošnja kućanstava pala je 9,9 posto, investicije su smanjenje 12,4 posto, izvoz roba i usluga pao je 14,2, a uvoz 20 posto. Inače, bruto domaći proizvod jednak je zbroju potrošnje kućanstava, države i investicija koji se umanjuju za uvoz i uvećavaju za vrijednost izvoza. Ekonomisti ostaju pri procjenama da će do kraja godine BDP pasti između 4 i 5 posto, što zapravo znači da Vlada hitno mora prilagoditi svoje planove takvim kretanjima.

Nakon što je glavni Vladin savjetnik Željko Lovrinčević pripremao teren za drugi ovogodišnji rebalans, danas se oglasio i ministar financija koji je ostavio mogućnost da se on i dogodi već za dva tjedna. Lovrinčević sugerira Vladi da minuse pokuša nadoknaditi povećanjem PDV-a i oporezivanjem mobitela, i to već od ljeta, kako bi dio teret poskupljenja pao i na turiste jer bi čekanje jeseni otežalo situaciju.

Zbog pada BDP-a manjak u državnoj blagajni do kraja godine mogao bi biti oko 15 milijardi kuna, a ne planiranih pet milijardi kuna, a koliko je to krupan gubitak i za državu, vidi se po tome što približno toliko iznose tromjesečne plaće i mirovine.

Premda Šuker kaže da Vlada neće ići na povećanje poreza, Lovrinčević se boji da neće imati izbora jer je pitanje može li se država iznova zadužiti za 1,5 do 2 milijarde eura? HBOR se povukao kad je vidio da mu nitko neće dati kredit bez 8,5 posto kamata. – Ne naučimo li sada da se ne može vječno živjeti na dug, ništa nećemo naučiti – komentar je Ljube Jurčića, koji vjeruje da povećanje poreza nije rješenje jer će kratkoročno veći porezi donijeti nešto novca u proračun, ali će smanjit potrošnju.

Crna jesen
– Godinama govorim da nema rješenja osim povećanja proizvodnje, sve drugo vodi u još veći dug, nelikvidnost i inflaciju. U nas još nema krize jer sve dok ljudi imaju posao ne može se reći da je kriza. Kriza će doći u jesen, uvjeren je Jurčić. Takvo uvjerenje sve je šire jer nakon seljaka, koji traže veće poticaje, pojačao se i pritisak sindikata na državu da subvencionira kraći radni tjedan.

RUSKO ČUDOVIŠTE

FOTO Ukrajinci objavili fotografije 'Orešnika', pogledajte kako izgleda raketa koja uništava sve pred sobom

UŽAS KOD EGIPTA

Potonuo brod pun turista: Nestalo najmanje 45 ljudi, pokrenuta velika operacija spašavanja

Šokirali javnost odlukom

Što smo naučili iz razvoda poznatog holivudskog para?

Tko bi rekao

Devet posto Hrvata to čini svaki tjedan, 47 posto barem jednom mjesečno, a češće to rade oni s višim prihodima

Europski gigant na koljenima. Direktor dao ostavku dan nakon zahtjeva za stečaj, a evo kako je sve krenulo po zlu