Razina loših kredita građanstvu u Hrvatskoj nije zabrinjavajuća i negdje je na razini Češke i Mađarske, no u krizi se utrostručila, s tri posto u 2007. na oko 10 posto u 2010. godini. Opasno visok udio loših kredita imaju Ukrajina, Rusija i Rumunjska; u prve dvije zemlje lani je iznosio čak četvrtinu kredita građanstvu. Pokazalo je to istraživanje “Retail bankarstvo u zemljama srednje i istočne Europe” koje je jučer predstavila konzultantska kuća Roland Berger.
Nizak BDP, više dugova
– Loši su krediti u suodnosu s razinom BDP-a, zbog niske zaposlenosti i mogućnosti plaćanja. Hrvatska tu lagano kasni za zemljama središnje i istočne Europe, kojima BDP polako raste – istaknuo je Hendrik Bremer, vodeći partner Roland Bergera za financijsku industriju u regiji.
Trebat će nam, kaže, još neko vrijeme dok se rast normalizira na četiri ili pet posto. U tom razdoblju kreditni je portfelj pod pritiskom, pa će razina lošeg duga i u sljedećoj godini ostati visoka. Takav trend čak 85 posto u studiji anketiranih menadžera očekuje za cijelu regiju do kraja godine, dok ih dvije trećine vjeruje da će potrajati čak dvije godine. Sve više banaka u naplati odlučuje angažirati vanjske snage; 72 posto koristi se outsourcingom zbog nižih troškova, 56 posto zbog boljeg rezultata, a jednako je zastupljen razlog i nedostatak vlastitih kapaciteta; 12 posto bankara priznaje manjak know-howa u naplati. Svega 35 posto banaka angažira vanjsku naplatu u ranoj fazi dugovanja, a gotovo dvije trećine učini to u kasnijoj fazi, kad je dug stariji od 60 ili 90 dana.
Krediti donose profit
Prodaja lošeg portfelja drugoj banci ili nekom trećem kako bi se smanjio rizik također je sve učestalija; 57 posto banaka prepusti dugove agenciji za naplatu, 36 posto investitorima u dugove, dok tek 21 posto banaka ne kani prodavati dugove.
– Problem je što je cijena takvog portfelja iznimno niska, samo deset posto nominalne vrijednosti – istaknuo je Bremer te poručio da je razdoblje zlatnog rasta gotovo. U nekim zemljama u regiji bilježi se i negativan rast kredita, ali uglavnom se primjećuje stagnacija.
– U Hrvatskoj je rast kredita skroman, u 2011. neće biti veći od 10 do 11 posto u segmentu građanstva. No, kreditiranje se, unatoč lošim kreditima, ne može zaustaviti; banke mu se moraju vratiti kako bi osigurale profit.
krediti ??? legalna lihva