Pregovori o otkupu vlasničkog udjela ruske kreditne institucije Sberbanka u Fortenova grupi zakomplicirali su se posljednjih dana, doznaje Večernji list od izvora bliskih hrvatskoj kompaniji, a uzrok blokadi pregovora je protivljenje njemačkog Allianza da sudjeluje u transakciji. Održavanje skupštine dioničara Fortenove, zakazane za petak, 28. listopada, na kojoj se trebao formalizirati model istiskivanja Rusa iz vlasničke strukture, tako je dovedeno u pitanje.
Model se, ugrubo, svodio na dogovor da ruski udio vrijedan 500 milijuna eura otkupi za tu namjenu posebno formirana tvrtka u Nizozemskoj, a u financiranju bi trebali sudjelovati hrvatski mirovinski fondovi i grupa domaćih investitora predvođenih Pavom Vujnovcem i kompanijom Open Pass, koji su u sadašnjoj vlasničkoj konstelaciji drugi dominantni dioničar Fortenove. Ručnu kočnicu u pregovorima, kako doznajemo, povukli su mirovinci, odnosno AZ mirovinsko društvo u vlasništvu osiguravajuće kuće Allianz.
Rusi izgubili novac
Vlasničko preslagivanje u Fortenova grupi potaknuto je Putinovom invazijom na Ukrajinu i posljedičnim međunarodnim sankcijama nametnutim Rusiji i ruskim kompanijama. Naime, dominantni suvlasnik, iako ne i većinski, u Fortenovi još uvijek je vodeća i od strane države kontrolirana ruska banka Sberbank. Iako zbog internih pravila Fortenove i regulative Nizozemske, gdje je registrirana tvrtka vlasnica Fortenove, po kojem se kapitalne odluke donose s najmanje 70 posto glasova na skupštini dioničara, Sberbank sa svojih 43 posto vlasničkog udjela nije odlučujući faktor. Međutim, dominantna prisutnost ruske državne banke u Fortenovi komplicira daljnje restrukturiranje iz perspektive imidža na međunarodnom tržištu kapitala. Istovremeno je naredba Kremlja ruskim poduzetnicima o vraćanju kapitala u Rusiju postala komplementarna nastojanjima uprave Fortenove da isplati Sberbank. Vrijednost koju bi Rusi trebali dobiti od prodaje svog udjela više je nego dvostruko manja od onoga što su uložili u Agrokor, koji su svojevremeno kreditirali s 1,1 milijardu eura.
Da će mirovinski fondovi sudjelovati u vraćanju Fortenove pod hrvatsku kontrolu, objavljeno je još krajem kolovoza ove godine. Prethodno se ta operacije pokušala izvesti uz pomoć investicijskog konglomerata Indotek u vlasništvu Daniela Jellineka, jednog od najbogatijih Mađara s razgranatim poslovnim vezama u Europi i Sjedinjenim Državama. Jellinek je u ožujku ove godine sa Sberbankom potpisao ekskluzivni ugovor o preuzimanju ruskog udjela u Fortenovi, međutim dizajn ekonomskih sankcija Rusiji zakomplicirao je ovu operaciju do te mjere da bi transakciju, da bi bila legalna, morala odobriti nadležna regulatorna tijela Sjedinjenih Država, Velike Britanije i Europske unije. Kako se radi o birokratski iscrpnom procesu s neizvjesnim ishodom, koji može potrajati dulje od samog roka trajanja ugovora između Indoteka i Sberbanka, u Fortenovi su pribjegli scenariju s mirovincima, koji bi u završnom činu konsolidacije Fortenove svojom financijskom snagom pridonijeli refinanciranju postojeće obveznice izdane 2019. godine i inicijalnoj javnoj ponudi dionica i dokapitalizaciji kompanije.
Dvije trećine vlasništva
Mirovinski fondovi su u otkup Fortenove od Sberbanka trebali investirati 400 milijuna eura, a grupa oko Pave Vujnovca 100 milijuna eura. I jedni i drugi bi nakon te transakcije kontrolirali svaki oko trećine vlasništva u kompaniji. Zašto je došlo do zastoja u pregovorima, do zaključenja ovog broja nismo doznali.
Činjenica je da je uprava Fortenove pod palicom Fabrisa Peruška dosad ostvarila sve zacrtane strateške ciljeve. Od proljeća 2017., kada je tadašnji vlasnik Agrokora Ivica Todorić potpisao aktivaciju lex Agrokor, čime je državi u ruke predao prezaduženu kompaniju na rubu bankrota, do nedavno kompanija je poslovala u sjeni prinudne uprave, a izlazak iz režima pod packom Vlade objavljen je 13. listopada, čime je Agrokor izbrisan iz sudskog registra. Već ranije je kompanija uspjela restrukturirati ogromna zaduženja, drastično smanjiti broj kreditora, integrirati poslovne sustave u susjednim zemljama, promijeniti vlasničku strukturu i, što je najvažnije, zadržati dominantnu tržišnu poziciju u segmentima poslovanja koji su i prije Agrokor činili moćnijim od konkurenata – poljoprivredi, prehrambenoj industriji i trgovini.
Ja sam mislio da je u demokracijama privatno vlasništvo neprikosnoveno!